Zašto Sveta Nedelja funkcionira, a sustav ne: Zurovec o proračunu, razvoju i Zagrebu

Sveta Nedelja proračun je izglasala gotovo jednoglasno, a gradska uprava kreće u izdavanje obveznica s kamatom od 3,7 posto, dok istodobno gospodarstvo upozorava na drastičan rast računa za vodu koji, kako je rečeno u razgovoru, nekima ide i do 750 posto.

Proračun i županijski projekti

– Mogu reći da što se tiče Svete Nedelje mogu biti konačno zadovoljni – rekao je Dario Zurovec.

U razgovoru u podcastu 01 Portala, Zurovec se osvrnuo na izglasavanje proračuna na razini Zagrebačke županije i projekte koji se vežu uz školstvo i sportsku infrastrukturu. Kao primjer je naveo Strmec i planove vezane uz sportsku dvoranu, uz poruku da je riječ o ulaganju s regionalne razine.

– Tu će se potrošiti oko 8 milijuna eura, baš sa regionalne razine – rekao je Dario Zurovec.

Govoreći o školama, naglasio je dogradnje koje se pripremaju kako bi se stvorili uvjeti za cjelodnevnu nastavu.

– Uz dogradnju škole, kako bi jednog dana bila moguća, kako se popularno kaže, jednostmenska ili, bolje rečeno, cijelodnevna nastava – rekao je Dario Zurovec.

Obveznice kao zaduženje “od građana”

Središnja tema razgovora prebacila se na proračun Svete Nedelje i odluku o izdavanju gradskih obveznica, potez koji je u hrvatskim lokalnim jedinicama i dalje rijedak. Zurovec je model objasnio kroz jednostavnu logiku: kamata kao cijena posuđenog novca, s razlikom u tome kome se kamata plaća.

– U ovom slučaju, ta kamata se ne plaća banci, nego se plaća građanima koji kupuju tu obveznicu – rekao je Dario Zurovec.

Prema njegovim riječima, obveznice bi se izdavale na razdoblje od tri godine, uz isplatu kamate i povrat glavnice po isteku.

– Ona će se izdavati na period tri godine. Drugim rječima, kroz tri godine ćete dobiti određenu kamatu i na kraju povrat glavnice – rekao je Dario Zurovec.

Usporedio je i očekivanu kamatu s državnim obveznicama, istaknuvši razliku koja bi, kako tvrdi, trebala biti dodatni motiv za kupnju.

– Državne su imale sa kamatom 2,6 posto, mi ćemo ići sa 3,7 posto – rekao je Dario Zurovec.

Istaknuo je i da uvjeti ovise o tome kako će ih Grad propisati te da je plan najprije ići prema građanima, a potom širiti krug.

– Mi ćemo to prvo otvoriti za građane u prvom krugu kupovine tih obveznica, a onda ćemo u drugom krugu otvoriti prema dalje – rekao je Dario Zurovec.

Namjena, prema izrečenom, vezana je uz sportski centar i bazen u Kerestincu, na prostoru koji je opisao kao veliki gradski potencijal.

– Građani će svojevoljno moći sfinancirati jedan dio izgradnje sportskog centra i bazena u Kerestincu – rekao je Dario Zurovec.

Dvorac Erdödy: Od zapuštene vojne ostavštine do javnih sadržaja

Drugi blok razgovora bio je posvećen obnovi dvorca Erdödy, projektu koji Zurovec povezuje s osobnim angažmanom još iz studentskih dana. Opisao je stanje u kojem je objekt godinama propadao nakon što je, kako je rekao, nakon Hrvatske vojske došao pod Ministarstvo kulture.

– To je totalno zanemareno i to je zaraslo i to je baš ono otišlo u totalno krivim smjerovima – rekao je Dario Zurovec.

U njegovu opisu, dvorac je bio izložen provalama i vandalizmu, a naveo je i razmjere štete koju su zatekli.

– Rastavili su neke kamine i peći starih po 500-600 godina bez pretjerivanja – rekao je Dario Zurovec.

Prisjetio se i akcija čišćenja, kada je, kako tvrdi, s ekipom uklanjao šutu, staklo i raslinje, te naglasio koliko mu danas znači vidjeti pomak u odnosu na vrijeme prije desetak godina.

– Drago mi je kad gledam koliki je pomak sada u odnosu na prije deset godina – rekao je Dario Zurovec.

Govoreći o budućoj namjeni, nabrojao je sadržaje koji su planirani unutar dvorca, uz naglasak na kulturne i javne funkcije.

– Unutra ćemo imati glazbenu školu, imaćemo dio predviđen za muzejski sadržaj, pa čak i jedan dio galerije – rekao je Dario Zurovec.

Dodao je da se planira i knjižnica te kongresni prostori.

– Dio će biti i za knjižnicu i nekoliko kongresnih dvorana – rekao je Dario Zurovec.

U nastavku je rekao da je u tijeku i projekt rušenja jednog krila koje nije pod konzervatorskom zaštitom, nakon čega bi na tom mjestu trebala doći nova zgrada s ugostiteljskim sadržajem.

– Namjeravamo je počistiti kompletno do temelja, a tamo će ići moderna zgrada – rekao je Dario Zurovec.

Spomenuo je i uređenje okoliša i hortikulture, uz napomenu da se čeka odobrenje nadležnog ministarstva, te sanaciju mosta kao dodatno zahtjevan zahvat.

“Generator razvoja” uz Rimac Campus i kongresne sadržaje

Tema se logično nadovezala na pitanje može li Kerestinec, uz obnovljeni dvorac Erdödy i blizinu Rimac Campusa, postati širi razvojni zamašnjak. Zurovec je poručio da potencijal postoji, ali da ga treba sustavno “odraditi” i pratiti dodatnom ponudom.

– Vi trebate imati ugostiteljski sadržaj, morate imati sređen dvorac, sve u okolini mora biti dobro – rekao je Dario Zurovec.

Naglasio je i ulogu infrastrukture i prometnih zahvata u okolici, spominjući rekonstrukciju čvora Jankomir, uz tvrdnju da je bio uporan u komunikaciji prema nadležnima.

– Ja sam njima valjda najdosadniji gradonačelnik u povijesti, svaki dan sam zvao za to – rekao je Dario Zurovec.

Voda za gospodarstvo: “Nekima se diže i do 750 posto”

U drugom dijelu razgovora otvorena je tema koja direktno pogađa poslovne subjekte u Zagrebačkom prstenu: poskupljenje vodnih usluga koje se, kako je istaknuto, ne odnosi na kućanstva, nego na male i srednje obrtnike i poduzetnike, kao i velike tvrtke. U razgovoru je iznesena tvrdnja da nekima cijena ide i do 750 posto.

– Ne mogu reći da me to ništa čudi – rekao je Dario Zurovec.

U nastavku je govorio o rokovima izvođenja radova i usporedio ih s onim što smatra realnim, tvrdeći da se od jednostavnih zahvata radi kompliciran sustav.

– Rokovi izvođenja su vam 500 dana, a neki novi vam je rok 700 dana – rekao je Dario Zurovec.

Dotaknuo se i odnosa s Vodovodom i odvodnjom, uz tvrdnju da su pokušaji koje su imali, prema njegovim riječima, završavali bez konkretnog učinka, pa se Grad prilagodio.

– Navikli smo već da Vodovod i odvodnja na taj način funkcionira i samo smo se prilagodili i napravili tako da imamo maksimalnu korist i minimalnu štetu – rekao je Dario Zurovec.

Odnosi sa Zagrebom i kritika prometnih rješenja

Na pitanje o suradnji Grada Svete Nedelje i Grada Zagreba, Zurovec je rekao da je bilo “sitnih pozitivnih pomaka”, ali da se, po njemu, ključne stvari ne rješavaju jednostavno ni brzo. Kao ilustraciju je naveo produženje lokalne linije prema rubnim dijelovima Zagreba, uz tvrdnju da se i mali zahvati birokratiziraju.

– To su gluposti – rekao je Dario Zurovec.

U istom bloku izrekao je i oštru kritiku stanja u Zagrebu, posebno po pitanju čistoće i prometa.

– Imate zmazan grad i dalje, imate i dalje smeće – rekao je Dario Zurovec.

Zatim je iznio i izravnu ocjenu o gradskim prometnim politikama.

– Ne znam tko radi u uredu za promet, ali te osobe su za momentalni otkaz – rekao je Dario Zurovec.

Govorio je i o navikama građana, javnom prijevozu i realnosti svakodnevnog kretanja, navodeći osobni primjer zašto je kupio prvi automobil.

– Ja sam svoj prvi automobil kupio baš zbog ne funkcionirajućeg javnog prijevoza – rekao je Dario Zurovec.

Autonomija gradova i decentralizacija koja “još nije provedena”

U završnom dijelu razgovora Zurovec se vratio na širu sliku: koliko gradovi doista mogu sami, gdje im prestaju ovlasti i zašto se decentralizacija, po njegovu sudu, u Hrvatskoj ne pomiče.

– Decentralizacija još uvijek nije provedena i ja mislim da još dugo vremena i ne bude bila provedena – rekao je Dario Zurovec.

Govorio je o raspodjeli ovlasti, spominjući komunalni red, nerazvrstane ceste i vrtiće, ali i činjenicu da su osnovne škole pod županijom, dok je zdravstvo većim dijelom izvan lokalnih ingerencija. U dijelu koji se odnosi na prijevoz i međužupanijske linije, opisao je situacije u kojima više institucija može “presjeći” inicijativu.

– Tu ima dosta velikih kočnica – rekao je Dario Zurovec.

Inspektorat kao “administrativni reket” i primjer “dede s rakijom”

Jedan od najupečatljivijih dijelova razgovora bio je onaj o Državnom inspektoratu i načinu postupanja na terenu. Zurovec je iznio teške optužbe, opisujući inspekcijske pritiske kao usporavanje i, kako je rekao, “administrativni reket”.

– To je ništa drugo nego administrativni reket – rekao je Dario Zurovec.

Kao primjer naveo je slučaj starijeg čovjeka koji je prodavao rakiju preko internetskog oglasnika, uz opis posljedica nadzora.

– Dođe inspektorat tamo, pečat na štali – rekao je Dario Zurovec.

Poruku je zaokružio tvrdnjom da se, po njemu, sustav prečesto “pokazuje” na onima koji imaju najmanje mogućnosti.

– To iživljavanje na ovima koji stvarno nemaju, to je mene iskreno najviše smeta – rekao je Dario Zurovec.

Proračuni, inflacija i “nova omotnica” za obranu

U samoj završnici razgovora Zurovec se osvrnuo na državni proračun, inflaciju i europske planove koji se vežu uz obranu. Poručio je da budućnost traži više odgovornosti i više rada, te izrazio skepsu prema narativima koji, kako je rekao, guraju ideju “što manje raditi”.

– Mislim da budućnosti treba biti još odgovorniji i da treba tu i povećati i pojačati količinu rada kod nas – rekao je Dario Zurovec.

Govorio je i o očekivanju novih europskih sredstava te upozorio da bi inflacija mogla “pojesti” dio ambicija, uz sugestiju da bi sredstva trebalo usmjeravati u domaću proizvodnju i obnovu infrastrukture poput vojarni.

– Mislim da to treba usmjeriti u jednom dijelu proizvodnje kod nas, pa možda i prema obnovi nekih vojarni – rekao je Dario Zurovec.