Saborski zastupnik: Proračun je socijalan na papiru, ali bez stvarnog razvoja i vizije

Hrvatski Sabor ulazi u završnicu donošenja državnog proračuna, dokumenta koji određuje kako će zemlja izgledati 2026. godine, od plaća i poreza do obrazovanja, obrane i regionalnog razvoja. U emisiji Zoom na Z1 televiziji saborski zastupnik i član stranke Domino Krešimir Čabaj ocijenio je da je riječ o proračunu s vidljivim socijalnim elementima, ali bez stvarne razvojne dimenzije, uz ozbiljne propuste prema obrazovanju, Slavoniji i umirovljenicima.

Socijalni, ali ne i razvojni proračun

U uvodu emisije Zoom naglašeno je kako proračun nije samo zbirka brojki, nego politički dokument koji određuje smjer države, pa i dulje od jedne kalendarske godine. Na pitanje je li prijedlog državnog proračuna za 2026. godinu realan i održiv, Krešimir Čabaj je priznao da na prvi pogled djeluje socijalno orijentirano, ali da ključni dio koji premijer predstavlja kao razvojni – jednostavno ne vidi.

– Na prvi pogled, proračun se čini dosta socijalno orijentiranim i to svakako treba pozdraviti, ali u njemu ima mnogo propusta. Ono što mi se čini osobito problematično jest to što je označen kao razvojni proračun. Ja taj razvojni dio nisam uspio iščitati – rekao je Čabaj.

Posebno je izdvojio obrazovanje. Iako se u proračunu najavljuje dizanje izdvajanja za školstvo prema pet posto BDP-a, smatra da je to – kako je slikovito opisao – “tupom sjekirom sječeno”, bez finog uvažavanja stvarnih potreba sustava. Istaknuo je da se iz perspektive nastavnika i ravnatelja vidi kako se obrazovni sustav ne čini ravnopravnijim i dostupnijim za sve, posebno za djecu s teškoćama.

Pomoćnici u nastavi na rubu dostojanstva

Središnja tema Čabajeva saborskog djelovanja u raspravama o proračunu su pomoćnici u nastavi. Podsjetio je da je podnio amandman kojim je tražio povećanje državnog dijela sredstava za pomoćnike u nastavi za 30 posto, upravo zato što lokalne jedinice vrlo različito sudjeluju u sufinanciranju, a posljedice najviše trpe djeca.

Opisao je kako u praksi djeca s teškoćama tijekom jedne školske godine znaju promijeniti tri do četiri pomoćnika, jer ljudi odlaze na bolje plaćene poslove i napuštaju školu nekoliko mjeseci nakon početka godine.

– Djeca zapravo školsku godinu prolaze s tri-četiri, pa i više pomoćnika u nastavi. To nikako nije dobro, kontinuiteta nema. Ta se djeca moraju naviknuti na jednu osobu, na sustavni rad s jednom osobom, i tek tada nakon nekoliko mjeseci počinju dolaziti rezultati – upozorio je Čabaj.

Procijenio je da pomoćnika u nastavi u Hrvatskoj ima oko šest do sedam tisuća, uz prosječna primanja od 700 do 800 eura, često i niža, što ne omogućuje “pristojan i dostojanstven život”. Upravo zato, kaže, odlaze u druge sektore.

– S tim novcima se danas ne da pristojno i dostojanstveno živjeti i oni su prinuđeni tražiti sreću negdje drugdje. Htio sam ovim amandmanom skrenuti pažnju na tu neodrživu situaciju. Nažalost, državni tajnik ga je odbio uz vrlo šturo obrazloženje – rekao je Čabaj.

Vršnjačko nasilje i sjena društvenih mreža

U drugom dijelu razgovora dotaknuli ste se teme vršnjačkog nasilja, koje posljednjih mjeseci puni naslovnice. Čabaj je podsjetio da nasilje među učenicima postoji otkako postoji škola, ali da je dojam eskalacije danas snažno povezan s društvenim mrežama.

– Vršnjačko nasilje postoji otkad postoji škola. Nikad ga nećemo iskorijeniti, možemo ga samo svesti na prihvatljivu mjeru. U naše vrijeme to se rješavalo sutradan, pomirimo se i idemo dalje. Danas društvene mreže progutale su mladost i sad je konzumiraju – upozorio je.

Posebno je istaknuo anonimnost i agresivan ton komunikacije u virtualnom prostoru, gdje se djecu napada po izgledu, imovinskom statusu i emocijama, ostavljajući puno dublje ožiljke nego fizički sukob na školskom igralištu. Naglasio je i da odrasli nisu imuni na problem ovisnosti o ekranima, što dodatno otežava da djeci budu vjerodostojni uzori.

– I mi odrasli ovisni smo o društvenim mrežama i ekranima i bolujemo od “ekranizma”, a to nećemo priznati ni sebi ni djeci. Problem se tako samo perpetuira i raste. S tim ćemo se morati ozbiljno pozabaviti – poručio je Čabaj.

Plaće u javnim službama i realnost učiteljskog posla

Govoreći o zahtjevima sindikata u javnim službama, posebno u školstvu, Čabaj je podsjetio na štrajk 2019./2020. godine i ocijenio da su sindikati, iako brojčano snažni, možda mogli biti odlučniji u korištenju svojih alata. Pritom je naglasio da su nastavnici visoko obrazovani i ključni za društvo, a njihov materijalni status ne prati njihovu ulogu.

Kao dugogodišnji nastavnik, opisao je i “nevidljivi” dio posla, od ekskurzija na kojima odgovaraju za cijeli autobus tuđe djece, do stalne komunikacije s roditeljima koji od učitelja često očekuju ulogu suca u svakom dječjem konfliktu.

– Tko misli da je učiteljski posao lagan jer imate ferije i radite do podne, nek’ dođe pa proba. Ta odgovornost i pritisak nisu za svakoga – naglasio je Čabaj.

Slavonija, “projekt Slavonija” i KBC Osijek

Govoreći o regionalnom razvoju, Čabaj je istaknuo da dolazi iz Osijeka i da iz te perspektive, unatoč tisućama malih projekata, građani ne vide stvarni pomak.

Kritizirao je “usitnjavanje” projekta Slavonija na stotine sitnih ulaganja – od bankina i manjih zahvata na cestama do lokalne infrastrukture – koje stvaraju statistički dojam velikog broja projekata, ali bez bitnog učinka na kvalitetu života.

Kao paradigmatski primjer naveo je KBC Osijek, koji se najavljuje već četiri izborna ciklusa, ali i dalje bez stvarnog pomaka.

– Već četiri izborna ciklusa slušamo o izgradnji novog KBC-a Osijek. U proračunima nema ozbiljnih sredstava, a ni vladina podrška ne ide dalje od deklarativnih izjava jednom godišnje. Kad se vraćam u svoj grad, vidim da tamo i dalje rastu samo biljne kulture – rekao je Čabaj, ironično dodajući da će “davno otići u penziju” prije nego što taj projekt zaživi.

Tri stupa gospodarstva i ovisnost o Europi

Na pitanje o tome što današnja rasprava o “fašizmu i antifašizmu” skriva iza sebe, Čabaj je odgovorio širinom teme: od demografije do gospodarstva. Pritom je vrlo jasno definirao tri glavna izvora novca na kojima počiva hrvatsko gospodarstvo – turizam, europski fondovi i doznake iseljenika.

– Hrvatska ima tri stupa gospodarstva: turizam, sredstva iz europskih fondova i doznake naših ljudi iz inozemstva. Ako izmaknete samo jednu od tih stolica, mi smo u ozbiljnom problemu. Bez tih doznaka hrvatsko gospodarstvo ne bi opstalo u uvjetima u kojima nas uvjeravaju da nam nikada nije bilo bolje – poručio je.

Upozorio je i na to da sadašnja omotnica EU fondova istječe 2027. godine te da nije siguran kako će izgledati državni proračun kada se promijene pravila igre i kada Hrvatska više neće imati pristup tako “obilnom vanjskom novcu” kao danas.

Ideološke napetosti, “antifašizam” i nasljeđe komunizma

Veliki dio razgovora bio je posvećen nedavnom maršu “protiv fašizma” i širim ideološkim raspravama na relaciji fašizam–antifašizam–komunizam. Čabaj je smatrao da pozivi na prosvjed nisu bili jedinstveni, već da su okupili šaroliku skupinu organizacija – od deklariranih komunista do zagovornika “jednakosti jezika bivših republika”.

Takve inicijative povezao je s pokušajem rehabilitacije komunizma i ublažavanja njegove povijesne odgovornosti.

– U Hrvatskoj se ovakvim djelovanjem pokušava ublažiti komunizam, izdvojiti ga kao nešto što “nije bilo tako loše”. To je zabluda. Komunizam kao komunizam jasno se odredio i ostavio je vrlo teške posljedice za Hrvatsku od 1945. do 1991. – rekao je Čabaj.

Podsjetio je i na europske deklaracije koje izjednačavaju simbole totalitarnih sustava, od crvene zvijezde do svastike, te naglasio da hrvatski Ustav zabranjuje djelatnosti koje vode prema bilo kakvom budućem ujedinjenju nekadašnjih jugoslavenskih republika.

Manjine, SNV i “jezičac na vagi”

U segmentu o položaju nacionalnih manjina, Čabaj se pozvao na preporuke Venecijanske komisije prema kojima su prava manjina u Europskoj uniji uglavnom već zadovoljena i prema kojima bi broj zastupnika manjina u parlamentima trebao biti ograničen. Hrvatska, smatra, odskače brojem manjinskih zastupnika i financiranjem pojedinih manjinskih struktura.

Posebno je izdvojio Srpsko narodno vijeće (SNV), za koje tvrdi da prima veća sredstva od Matice hrvatske, ali i statutarnu odredbu prema kojoj bi, u slučaju prestanka rada SNV-a, njegova imovina – kulturni centri izgrađeni javnim novcem – prešla pod upravu Srpske pravoslavne crkve.

– Kako je moguće da jedan takav statut prođe registraciju, a da nitko na to ne reagira? Premijer nije znao niti odgovoriti odakle nam taj podatak. A piše crno na bijelo – rekao je Čabaj, dodajući da reakcije institucija još nema.

Desnica traži novu platformu

U završnici emisije otvoreno je pitanje okupljanja stranaka desnog spektra. Čabaj je podsjetio da je gotovo svaki izborni ciklus započinjao pokušajima ujedinjenja desnice, a završavao podjelama, “trojanskim konjima” i sitnim interesima.

Najavio je da će stranka Domino na svom saboru u subotu ugostiti predstavnike drugih desnih stranaka, uz jasnu intenciju stvaranja ozbiljne platforme koja bi pokrila svih deset izbornih jedinica i nakon idućih izbora imala realnu težinu u sastavljanju vlade.

– Intencija je da napravimo jednu platformu gdje bi doista sve stranke desnog spektra, od Hrvatskih suverenista i HSP-a do drugih, bile dobrodošle. Desne ideje, tradicionalizam i konzervativizam u porastu su u Hrvatskoj zadnjih pet do deset godina i to se mora politički artikulirati – rekao je Čabaj.

Dodao je da je “ego” često razbijao i desne i lijeve projekte okupljanja, ali vjeruje da ovoga puta postoji realna društvena potreba za jasnom, konzervativnom alternativom.

– Mislim da će ova platforma biti odskočna daska da se tradicionalne obiteljske vrijednosti vrate u modu i da se čvrsto suprotstavimo vok ideologijama i pomodarstvu – zaključio je.

Inicijativa triju mora i geopolitičko sidro Hrvatske

Na kraju, govoreći o globalnim podjelama i “woke” kulturi na Zapadu, Čabaj je rekao kako vjeruje da Hrvatsku ozbiljne podjele neće zaobići, ali smatra da su vanjskopolitičke odrednice Hrvatske već čvrsto zadane: članstvo u NATO-u, skori ulazak u OECD te snažnije uključivanje u Inicijativu triju mora.

– Hrvatska je članica NATO-a, uskoro i OECD-a. Inicijativa triju mora, od Baltika do Jadrana, strateški nam je iznimno važna. To je brana prema ruskoj ekspanziji, ali i prostor u kojem moramo razmišljati o prometnicama, željeznici i tehnologiji. Te zemlje su i članice EU-a i NATO-a, nema tu proturječja – poručio je Čabaj, dodajući da Hrvatska mora više razgovarati s Poljskom, Rumunjskom i Bugarskom o “stvarnim potrebama” i kako ih kapitalizirati.

U završnoj poruci gledateljima jasno je rekao da njegov klub zastupnika neće podržati državni proračun u sadašnjem obliku, između ostalog i zato što je odbijen njegov amandman za pomoćnike u nastavi, ali i zato što u prijedlogu ne vidi razvojnu viziju koja bi Hrvatsku pripremila za desetljeće nakon europskih fondova.