01PODCAST

Bošnjak: Vlast je korumpirana i nesposobna. Plaćamo najveći porez, a imamo najlošiju uslugu

U opsežnom razgovoru za Podcast 01Portala HSLS-ova zastupnica Gabriela Bošnjak govori o prvom mandatu, aferama u gradskim ustanovama, nesposobnosti gradske uprave, neprovedenom nadzoru, proračunu koji se puni najvećim porezom u državi, infrastrukturnom kolapsu, promašenoj prometnoj politici, neiskorištenim potencijalima i izostanku dugoročne strategije razvoja.
Gabriela Bošnjak HSLS Zagreb porez usluga promet infrastruktura Promet

U razgovoru za Podcast 01Portala Gabriela Bošnjak ističe da se gradom upravlja bez kontrole, bez sustavne odgovornosti i bez jasnog razvojnog smjera, da se afere gomilaju i da se većina problema svodi na kombinaciju nesposobnosti i korupcije, dok građani – kako kaže – plaćaju najveći porez u Hrvatskoj i dobivaju najlošiju uslugu.

Prvi ulazak u Skupštinu i očekivanja građana

Na početku razgovora zastupnica je opisala kako je izgledalo njezino prvo iskustvo u Skupštini Grada Zagreba te kako građani reagiraju na njezin mandat. Istaknula je da je u svakodnevnim situacijama često suočena s pitanjima i problemima koje dijele stanovnici različitih dijelova grada.

– Često mi ljudi govore o svakakvim problemima, što i komunalne prirode, što i problema sa infrastrukturom, prometom u gradu Zagrebu, ali često su tu i pitanja u čemu je zapravo problem kod ove vlasti. Je li to nesposobnost ili korupcija ili nešto drugo – rekla je Gabriela Bošnjak.

Navela je da su građani zbunjeni jer prepoznaju raskorak između predizbornih obećanja i stvarnih poteza aktualne vlasti.

– Rijetko što od toga je u stvari ispunjeno. Ljudi su više očekivali – rekla je.

Suradnja u Skupštini i odnos s vladajućima

Bošnjak je istaknula da je suradnja s oporbenim zastupnicima korektna i poticajna.

– Tu je nekakva klima podrške i suradnje. Lijepo komuniciramo s svim temama, inicijativama, podržavamo jedni i druge u onome u čemu se slažemo – rekla je.

S druge strane, komunikaciju s vladajućima opisala je kao otežanu i jednosmjernu. Navela je da se rasprave često svode na nadglasavanje, bez volje da se čuje argument.

– Imam osjećaj da se često sve svede na nekakvo nadglasavanje, da nema baš neke demokratičnosti, da nisu spremni saslušati čak i po neki konstruktivan prijedlog oporbe – rekla je.

Afera tjedno i upravljanje bez odgovornosti

U razgovoru se posebno osvrnula na niz afera u gradskim zdravstvenim ustanovama, tvrtkama i bolnicama. Naglasila je da se ponavlja isti obrazac: problemi se gomilaju, a gradska uprava ne reagira pravodobno.

– Svodimo to na nesposobnost ili korumpiranost – rekla je Gabriela Bošnjak.

Govoreći o aferi u psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan, naglasila je da grad već godinama ima informacije koje su trebale alarmirati nadzorne mehanizme. – Jasno se vidi da gradska uprava nema učinkovit sustav kontrole – rekla je. Dodala je da je gradska vlast imala dovoljno vremena reagirati, ali to nije učinila, a sada odgovornost pokušava prebaciti drugima.

– Gradska vlast prebacuje krivicu i to je jedan obrazac koji se ponavlja već duže vrijeme – rekla je.

Posebno je istaknula i činjenicu da su u mnogim nadzornim tijelima i upravama ustanovâ imenovani ljudi povezani s vrhom platforme Možemo, što dodatno otvara pitanje odgovornosti i imenovanja.

– Ako bi se takvo što uzelo u obzir, onda možemo zaključiti da je prošla vlast bila većinski korumpirana, a ova nova je korumpirana i nesposobna – rekla je.

https://youtu.be/XkscoRcxz_A

Proračun bez mjere i porez bez pokrića

Bošnjak je objasnila da se gradski proračun oslanja na poreze koji su najviši u državi, dok kvaliteta usluge ne prati visinu izdvajanja.

– Kvaliteta usluge koju mi plaćamo kroz te poreze nije vjerodostojna i zato mi kao HSLS ponavljamo da je sramotna razina ovog poreza na dohodak koja je trenutna u Zagrebu – rekla je.

Posebno ju zabrinjava činjenica da se investicije koje bi mogle poticati gospodarski razvoj planiraju u minimalnim iznosima već godinama, a pritom se ni ti mali planovi ne realiziraju.

– Pitanje je zašto je to uporno godinu za godinom planirano tek na iznos od 65.000 eura, a realizira se ako i kako do iznosa jedne prosječne gradonačelnikove plaće – rekla je.

Na pitanje zanemaruje li se u proračunu poduzetnički sektor, odgovorila je vrlo jasno: Apsolutno ne.

– Ja ne vidim nigdje nekakav prostor ili prilike za obrtnike i poduzetnike – rekla je Gabriela Bošnjak.

Gradski prostori i birokratski labirint

Govoreći o gradskim prostorima, istaknula je da je većina njih zapuštena, bez jasne strategije korištenja.

– Ne mora to biti ni subvencionirani najam. To bi mogao biti najam u kojem neki poduzetnik odluči uložiti u prostor pa se onda njemu prizna to ulaganje – rekla je.

No navela je da takvi modeli ne postoje jer ih zaustavlja birokracija.

– Takve stvari prikoči upravo ta prebirokratiziranost jer uvijek ili fali neka procedura uopće ili u pravilniku takvo što nije ni predviđeno, a kasnije se onda iskomplicira – rekla je.

Moguća poskupljenja i neinformiranje zastupnika

Osvrnula se i na najave o poskupljenju gradskih usluga.

– Već se tek načelno spomenu nekakve korekcije cijena za koje svi znamo da se radi o poskupljenjima, i to se onako donese ad hoc bez da se uopće informira građane ili nas u Skupštinu – rekla je.

Dodala je da se odluke nerijetko provlače kroz hitne postupke, što zastupnicima otežava pravodobnu reakciju.

– Vrlo često se u Skupštinu provuku procedure po hitnom postupku po kojima je onda vrlo teško reagirati – rekla je.

Gradske tvrtke između subvencija i netransparentnog upravljanja

Bošnjak je komentirala i financijsko upravljanje gradskim tvrtkama. Navela je da su u mnogim slučajevima potpuno ovisne o subvencijama iz proračuna.

– Ako ja kao laik vidim da tu nešto ne štima i da to ne izgleda dobro, pitam se što bi tek rekli stručnjaci. Prije svega je problem ta netransparentnost i nesposobnost u upravljanju – rekla je.

Postavila je i pitanje zašto se ne razmatra mogućnost da se dio tvrtki okrene tržištu ili promijeni model poslovanja.

– Jer možda takva opcija bi pomogla da način poslovanja i njihov proračun krene na bolje – rekla je.

Infrastruktura koja puca po šavovima

Zagreb se istodobno suočava s odronima, pucanjem cijevi, manjkom tramvaja, čestim izvanrednim režimima prometa i požarima poput onog u neboderu Vjesnik. Bošnjak smatra da je riječ o kombinaciji dugogodišnjeg zapuštanja i lošeg upravljanja.

Pohvalila je brzu reakciju nakon požara u Vjesniku, ali odmah postavila ključno pitanje.

– Vidjeli smo kako je gradska vlast brzo došla na to rješenje. Pa evo, pitam se s proračunom od 3 milijarde eura kako ne možemo češće doći do tako efikasnih i brzih rješenja – rekla je.

Prometne studije koje nitko ne provodi

Govoreći o mogućnostima rješavanja prometnih gužvi, istaknula je da Zagreb već godinama proizvodi prometne studije, ali nijedna nije provedena.

– Nijednu nismo implementirali. Međutim, ono pitanje koje ja si često postavljam je kako to da je unutar ovih pet godina još gore – rekla je.

Navela je i kratkoročno rješenje: tzv. kružnu željeznicu kao postojeći resurs. Dugoročno, ističe, Zagreb treba metro.

– Za sada kratkoročno ta kružna željeznica, dugoročno možda metro. Znam da to zvuči skupo i nemoguće, ali definitivno to treba gledati kao neko dugoročno rješenje – rekla je.

Geotermalni potencijali i propuštene prilike

Bošnjak je naglasila da Zagreb „sjedi na toploj vodi“, a ništa se ne koristi. Kao primjer navela je Bjelovar, koji aktivno radi na razvoju geotermalne energije.

– Zagreb je najbogatiji grad na toploj vodi i to ne koristimo nikako – rekla je.

Dodala je da bi spajanje geotermalne energije s energijom iz otpada moglo stvoriti sustav koji pokriva značajan dio energetskih potreba grada.

Mladi u politici i ideološke razlike

Govoreći o mladima u Skupštini, istaknula je da ih nije moguće gledati kao jedinstvenu skupinu, nego kao pojedince.

– Nisu svi mladi baš tako kohezivna skupina, kao što nisu ni svi stari – rekla je.

Istaknula je važnost edukacije i političke kulture. – Mislim da nam svima fali, pa tako i mladima, političkog i gospodarskog obrazovanja – rekla je.

Ovdje dolazi dio koji ste posebno istaknuli da mora biti ugrađen:

– Čak i neki stariji kolege u Skupštini, koji su desetljećima stariji od mene, razvoj Zagreba vide u jednom potpuno drugom smjeru od onoga kakav vide, recimo, možda, kolege iz Možemo. Oni ne vide razvoj u smjeru zabrana, u smjeru ograničavanja, oni ne vide poduzetnike kao nešto loše, vide ih kao novu vrijednost. Taj razvoj i taj bolji Zagreb vide u tom smjeru – rekla je Gabriela Bošnjak.

Thompson, zabrane i dvostruka mjerila

Govoreći o slučaju Marka Perkovića Thompsona, Bošnjak je navela da zabrane koje predlaže gradska vlast nisu konzistentne.

– Po meni, ako je već svirana na Hipodromu, gdje gospodin Tomašević nije imao problema da se odsvira i otpjeva, zašto bi bilo odjedan put sporno sada – rekla je.

Istaknula je da zabrane proizlaze i iz društvenih, a ne samo političkih motiva.

– Kada sam govorila o zabranama, naravno mislila sam i na društvene zabrane, ali htjela sam spomenuti onaj pojam hrvatskog jala – rekla je.

Vjesnik – emotivna tema i neizvjesna budućnost

Za kraj, Bošnjak se osvrnula na požar u zgradi Vjesnika, na koji su mnogi građani emotivno reagirali.

– Vidim da je dosta građana jako emotivno oko dijela povijesti grada Zagreba. Nadam se da će tu sutra izniknuti nešto dobro i nešto što će Zagrebu još više podići vrijednost – rekla je.

Gabriela Bošnjak
Geotermalna energija
gradske afere
gradske tvrtke
HSLS
kružna željeznica
metro Zagreb
Proračun Grada Zagreba
Skupština Grada Zagreba
thompson koncert
Vjesnik požar
Zagreb infrastruktura