Stupile na snagu izmjene GUP-a: Kraj gradnje zgrada u kvartovima s obiteljskim kućama

U Zagrebu se više ne mogu graditi nove stambene zgrade u tzv. dovršenim naseljima niti zgrade s desecima stanova u kvartovima s obiteljskim kućama. Riječ je o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana koje su stupile na snagu s ciljem stvaranja zelenijeg i uređenijeg grada.

Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba donose niz ograničenja u stambenoj gradnji, a prave promjene građani će primijetiti tek za nekoliko godina. Razlog je taj što su mnogi investitori prije stupanja novih pravila na snagu već ishodili lokacijske i građevinske dozvole prema starim uvjetima.

38 planiranih naselja smatra se dovršenima

Ukupno 38 planiranih naselja iz druge polovice 20. stoljeća sada se smatra dovršenima. U njima je zabranjena svaka nova gradnja, osim one koja je nužna za javne i društvene potrebe.

– Radi se o manje od 20 posto površine stambene i mješovite namjene. Tu nema nove gradnje, osim ako je potrebno dograditi ili izgraditi školu, vrtić, zdravstvenu stanicu ili drugu javnu infrastrukturu, poput trafostanice, plinske podstanice ili garaže za potrebe susjedstva – pojasnio je ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Nikša Božić.

Novi GUP uvodi i strože kriterije za zelene površine unutar parcela te ograničava gradnju velikih stambenih zgrada u naseljima obiteljskih kuća. Ondje će ubuduće biti dopuštene zgrade s najviše tri do četiri stana. No, dokument ne rješava pitanje prometne infrastrukture, što mnogi smatraju ključnim problemom, piše HRT.

– Znam da Grad paralelno radi na tome, ali mislim da se to moglo i ranije – ističe Ana Boljar, predsjednica Društva arhitekata Zagreba.

– Dok se ne riješi javni prijevoz koji omogućuje svakom građaninu da u 20 minuta dođe u bilo koji dio grada, iluzorno je govoriti o pješačkom ili biciklističkom gradu – smatra.

Unatoč novim ograničenjima, stručnjaci ne očekuju da će to utjecati na cijene nekretnina.

– Cijene više ovise o globalnim i lokalnim faktorima. Ovim se ne ograničavaju razvojni projekti, već se potiče kvalitetniji pristup. Mislim da nam u cijeni neće pomoći tzv. točkasti urbanizam koji je postojao dosad – smatra Dubravko Ranilović, direktor agencije za nekretnine i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.

Zagreb ima 2000 hektara slobodnog prostora

Prema podacima Zavoda za prostorno uređenje, Zagreb trenutno nema potrebe za širenjem granica grada jer raspolaže s oko 2000 hektara neizgrađenog prostora. Umjesto osvajanja novih zelenih površina, naglasak se stavlja na obnovu postojećih dijelova grada i aktivaciju zapuštenih industrijskih zona.

– Grad treba usmjeriti čak 80 posto ulaganja u rekonstrukciju postojećih dijelova i građevina, ne u širenje na nove zelene površine. Napuštene industrije, vojarne i bivše tvornice, tzv. brownfield zone, prva su mjesta gdje treba tražiti prostor za novi razvoj – ističe dr. sc. Krunoslav Šmit s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Takvih lokacija u Zagrebu ne nedostaje, ali većina još nije aktivirana. Jedan od najpoznatijih primjera je područje bivše tvornice Gredelj, koje unatoč iznimnom potencijalu i dalje čeka obnovu i novi urbani život.