Petek: Tomašević povećao naknade vijećnicima bez ovlasti
Bivši gradski zastupnik Renato Petek poručuje da je Tomislav Tomašević povećanjem naknada vijećnicima mjesne samouprave produbio apsurd zagrebačkog sustava. Dok zastupnici Gradske skupštine upravljaju milijardama eura, vijećnici s minimalnim ovlastima primaju veće naknade.
– U Zagrebu sada imamo dodatni nesrazmjer naknada i ovlasti vijećnika mjesne samouprave i zastupnika u Gradskoj skupštini – ističe Renato Petek u priopćenju.
Podsjeća kako je gradonačelnik Tomašević nedavno povećao naknade vijećnicima Gradskih četvrti i Mjesnih odbora, dok su njihova sredstva i ovlasti istovremeno smanjeni. Umjesto najavljene decentralizacije, kaže Petek, gradonačelnik je proveo dodatnu centralizaciju oduzimanjem dijela sredstava Vijećima mjesnih odbora.
– Sredstva za financiranje mjesnih odbora srezana su s 20 na samo 8 milijuna eura u 2024. godini, dok vijeća imaju tek deklarativne ovlasti – navodi Petek.
SDP tražio ukidanje mjesnih odbora, a sad podržavaju povećanje
Bivši zastupnik ukazuje i na apsurd usporedbom s Gradskom skupštinom. Zastupnici Skupštine, koji odlučuju o proračunu od tri milijarde eura i nadziru rad gradske uprave, primaju 257 eura bruto mjesečno. S druge strane, predsjednik Vijeća gradske četvrti ima naknadu od 913 eura, predsjednik Vijeća mjesnog odbora 455 eura, a obični vijećnici od 136 do 309 eura.
– Većina ljudi u vijećima brzo izgubi volju jer sustav ubija u pojam. Vijećnici pišu pisma želja, čekaju potvrde, a na kraju se u kvartu realizira nešto sasvim drugo – naglašava Petek.
Podsjeća i na kontradikciju SDP-a koji je još prošle godine tražio ukidanje mjesnih odbora, a danas podržava veće naknade.
– Odluka je donesena jednoglasno, sve stranke žele gradskim novcem nagraditi vijećnike – kaže.
Umjesto povećanja naknada, Petek predlaže reformu: jačanje ovlasti Gradskih četvrti, smanjenje njihova broja na najviše 12, racionalizaciju mjesnih odbora na 120 te reorganizaciju prema logici i tradiciji pojedinih naselja.
– Povećanjem naknada Tomašević je nagradio vijećnike bez ovlasti i novca, umjesto da je sustavno uredio mjesnu samoupravu. Zagreb ne treba veće naknade za dekorativna vijeća, nego jače ovlasti i pravedniji sustav – zaključuje Petek.
SDP-ov Mišić: Promjene su nužne
Podsjetimo, predsjednik gradske Skupštine, SDP-ov Matej Mišić za 01 Portal je rekao kako Grad Zagreb jedini u Hrvatskoj ima dvije razine mjesne samouprave te da je sustav sa 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora smatra neodrživim.
– Vrijeme je pokazalo da mjesni odbori nisu u potpunosti ispunili svoju svrhu – rekao je predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić.
Mišić smatra da je problem upravo dvostruka razina samouprave koja usporava rješavanje i najmanjih komunalnih pitanja.
– Još u prošlom mandatu započeli smo razgovore o reformi, a vjerujem da na izbore 2029. godine nećemo ići s ovakvim sustavom. Nije to crno-bijela odluka u kojoj bismo jednostavno smanjili broj odbora sa 218 na 50, potrebna je dubinska analiza – istaknuo je.
Rasprava o reformi mjesne samouprave u Zagrebu traje već godinama. Stručnjaci upozoravaju da bi objedinjavanje manjih odbora i profesionalizacija rada mogli racionalizirati troškove i povećati učinkovitost. Budućnost sustava ovisit će i o pitanju financiranja, jer sadašnji model, u kojem odbori nemaju vlastite proračune ni pravnu osobnost, ostavlja ih ovisnima o gradskoj upravi.
Dok se razmišlja o promjenama, sustav mjesne samouprave ostaje simbolična karika participacije građana u odlučivanju, s vrlo ograničenom stvarnom moći.
Zagreb ide u reorganizaciju mjesne samouprave. Radi li to zbog efikasnosti ili političkih interesa?
