Dogan: CGO Zagreb nema jasnu financijsku konstrukciju ni usklađenost s EU propisima

Centar za gospodarenje otpadom Zagreb u fokusu je kritika zbog nedostatka transparentnosti, financijske neodrživosti i neusklađenosti s europskim direktivama. Bivša zastupnica u Skupštini Grada Zagreba Dina Dogan upozorava da se Grad upušta u projekt bez jasnog plana, bez osiguranih ugovora za obradu 120.000 tona RDF-a i prije donošenja Plana gospodarenja otpadom do 2029.

Projekt ne nudi jasne odgovore

Studija o utjecaju na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom Zagreb izazvala je niz kritika zbog, kako tvrdi bivša zastupnica u Skupštini Grada Zagreba Dina Dogan, ozbiljnih financijskih, pravnih i okolišnih propusta. Prema njezinim riječima, projekt koji bi trebao biti temelj zagrebačkog sustava gospodarenja otpadom ne nudi odgovore na ključna pitanja, a mogao bi dugoročno opteretiti gradski proračun i građane.

Najveći problem, ističe Dogan, jest što Studija ne donosi jasnu financijsku konstrukciju.

– Građanima se ne govori koliki su kapitalni i operativni troškovi, niti tko će ih snositi. Bez EU sredstava, sav teret pada na proračun i građane, što je protivno Zakonu o proračunu koji traži fiskalnu održivost – naglasila je.

Grad Zagreb imao spremne projekte od kojih se odustalo

Podsjetila je da je Grad Zagreb već imao spremne projekte sortirnice na Žitnjaku i biokompostane u Novskoj, za koje je bilo osigurano više od 80 milijuna eura iz europskih fondova.

– Odustalo se od njih bez ikakvog razumnog obrazloženja, a sada se kreće u skuplji projekt bez jasnog financijskog plana. To je neodgovorno prema građanima – poručila je Dogan.

Poseban problem vidi u obradi goriva iz otpada (RDF i SRF), kojega bi se, prema Studiji, godišnje stvaralo i do 120.000 tona.

– Studija sama priznaje da nema niti jednog ugovora o preuzimanju. To znači da ćemo ili plaćati privatnicima visoke cijene, ili skupo izvoziti taj otpad. To je ekonomski i okolišno neodrživo – upozorila je.

Zeljko Hladika/PIXSELL

Projekt se pokreće prije nego je usvojen Plan gospodarenja otpadom

Dogan je također naglasila da se projekt pokreće prije nego što je usvojen Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba do 2029., što je, kako tvrdi, protivno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. Problem vidi i u neusklađenosti s europskim propisima.

– Direktiva 2008/98/EZ jasno propisuje hijerarhiju: prevencija, ponovna uporaba, recikliranje, pa tek onda energijska oporaba i odlaganje. CGO Zagreb preskače prve korake i usmjerava se na mehaničko-biološku obradu i RDF. Takav model je zastario i teško da može dobiti EU sufinanciranje – kazala je.

Osim toga, Studija ne sadrži projekcije otplate kredita, amortizacije ni eventualnih koncesijskih naknada, zbog čega Dogan upozorava na dugoročne rizike za gradski proračun.

– Grad se može uvaliti u obveze koje će opterećivati proračun desetljećima. Tražili smo izradu srednjoročnih i dugoročnih fiskalnih projekcija, ali toga nema – rekla je.

Kako je Tomašević pretvorio javnu raspravu o otpadu u farsičnu ljetnu predstavu

Građani nemaju uvid u financijske parametre

Nedostatak transparentnosti vidi kao dodatni problem jer, tvrdi, građani nemaju uvid u ključne financijske parametre.

– To je protivno Zakonu o pravu na pristup informacijama i Statutu Grada Zagreba. Za ovakav projekt javnost mora imati puni uvid u troškove i koristi – poručila je.

Prema njezinim riječima, Studija ne donosi ozbiljnu cost-benefit analizu decentraliziranog modela koji bi uključivao reciklažna dvorišta, lokalne kompostane i sortirnice. Umjesto toga, forsira se jedno centralizirano rješenje koje je, kaže, skuplje i manje učinkovito.

Dogan procjenjuje i da će cijena odvoza otpada gotovo sigurno porasti.

– Ako se sav rizik prebaci na građane, cijena usluge će rasti, a Studija ne sadrži procjenu koliko. Prema zakonu, sustav mora biti priuštiv korisnicima, no taj kriterij je ovdje potpuno zanemaren – upozorila je.

CGO Resnik/Grad Zagreb

Moguća je privatizacija gospodarenja otpadom

Kao osobito rizičan element istaknula je moguću privatizaciju sustava gospodarenja otpadom.

– Ako Grad ne riješi problem plasmana RDF-a, postat ćemo ovisni o privatnim oporabiteljima. Javni novac ulagao bi se u infrastrukturu, a privatnici bi ubirali najveću korist. To je opasan put prema privatizaciji sustava – ocijenila je.

Dogan je upozorila i na izostanak plana za sprječavanje kontaminacije postojanim organskim onečišćivalima poput PCB-a, na što obvezuje Stokholmska konvencija. Kao dodatne nedostatke navela je neprocijenjene klimatske rizike, utjecaj na promet i infrastrukturu, nedostatnu procjenu zdravstvenih učinaka na stanovništvo te ignoriranje utjecaja na poljoprivredno zemljište u zagrebačkom zelenom prstenu.

– Ovaj projekt u ovom obliku nije financijski održiv, nije usklađen s EU propisima i zanemaruje zdravlje i sigurnost građana. Zagreb zaslužuje sustav gospodarenja otpadom koji je transparentan, ekonomski racionalan i u skladu s najboljim europskim praksama – a ovo to nije – zaključila je bivša zastupnica u Skupštini Grada Zagreba Dina Dogan.