Zagreb pred energetskim potresom: Je li Gradska plinara namjerno gurnuta u propast?

Financijsko stanje Gradske plinare Zagreb već godinama izaziva zabrinutost, a posljednji događaji pokazuju da bi ova gradska tvrtka mogla biti pred rubom ozbiljne krize. Gubitak klijenata, milijunski minusi u bilanci, propuštene prilike na državnim natječajima i pad investicija u mrežu stvaraju dojam da se plinara sustavno slabi – bilo nesposobnošću menadžmenta, bilo svjesnim odustajanjem od tržišta.

Oporba na nogama

Gabriela Bošnjak iz HSLS-a upozorava da je poslovna politika Gradske plinare štetna i neshvatljiva.

– Nevjerojatno je koliku štetu je gradska tvrtka uspjela nanijeti. Gubi klijente, a gradonačelnik to pravda time da je bolje izgubiti loše platiše. Po kojim ekonomskim načelima je bolje izgubiti klijenta nego unaprijediti usluge i menadžment? – pita se Bošnjak. Naglašava da bi prvi korak trebao biti potpuna transparentnost u financijama, a tek potom eventualno traženje strateškog partnera.

Slično razmišlja i HDZ-ov zastupnik Mario Župan, podsjećajući da je plinara u samo godinu dana izgubila ne samo kućanstva, već i škole, vrtiće i gradske ustanove.

– Izvješća Holdinga pokazuju da plinara stvara ogromne gubitke, a investicije u mrežu srezane su na tek 20 do 25 posto. Građani čekaju mjesecima na priključke, a gubici će se opet pokrivati subvencijama iz gradskog proračuna. Holding nije doživio stvarnu rekonstrukciju, nego samo kadrovske promjene. Direktorima podružnica i dalje upravlja Novaković i njegova ekipa, a odgovornost je na gradonačelniku i njegovim zamjenicima – poručuje Župan.

Posebno alarmantno zvuči podatak da Gradska plinara Zagreb – Opskrba nije predala nijednu ponudu na državnom natječaju za opskrbu prirodnim plinom, iako je riječ o ugovoru vrijednom više od 43 milijuna eura. Riječ je o centraliziranoj javnoj nabavi kojom se bira tko će opskrbljivati bolnice, škole, državne institucije i gradove u cijeloj Hrvatskoj. Privatni opskrbljivači – Međimurje-plin, MET Croatia i ENNA Next – podnijeli su desetke ponuda, a gradska tvrtka, iako najveća u zemlji, ostala je potpuno po strani.

Plinara se odrekla tržišta

Bivša zastupnica Dina Dogan upozorila je da se time Grad Zagreb odrekao tržišta koje mu doslovno pripada.

– Radi li se o propustu, neznanju ili svjesnom slabljenju i uništavanju GPZO-a? Koja god opcija bila istinita, radi se o masivnom gubitku za Grad Zagreb – naglasila je. Posebno je naglasila i pravni aspekt, jer Kazneni zakon poznaje institut nesavjesnog poslovanja, kojim se uprava može smatrati odgovornom ako grubim nemarom nanese štetu poduzeću. Dogan najavljuje da će istražiti sve okolnosti i razmotriti podnošenje kaznene prijave.

Financijska izvješća potvrđuju razmjere krize. Godinu 2022. plinara je završila s gubitkom od gotovo 90 milijuna eura, jer je plin nabavljala po tržišnim cijenama, a prodavala ga krajnjim korisnicima po reguliranim, znatno nižim tarifama. Taj minus prenio se i u 2023., kada su kumulirani gubici premašili 100 milijuna eura. Grad Zagreb morao je intervenirati dokapitalizacijama i kreditnim aranžmanima, ali poslovanje tvrtke ostalo je nestabilno.

Unatoč svemu, gradska vlast uporno tvrdi da GPZO ima budućnost kao javna energetska kompanija. No činjenica da se nije natjecala ni za vlastito tržište Zagreba u vrijednosti od gotovo 15 milijuna eura otvara pitanje je li riječ o neznanju ili o svjesnom povlačenju s tržišta.

Tko bi mogao imati koristi od urušavanja plinare?

Energetski sektor posljednjih godina postao je poprište snažnog nadmetanja privatnih kompanija. Ako Gradska plinara Zagreb izgubi svoju poziciju, jasno je tko bi mogao profitirati. Najveći konkurenti već su pokazali spremnost – Međimurje-plin, MET Croatia i ENNA Next predali su desetke ponuda za opskrbu cijele Hrvatske i sustavno šire tržišni udio.

ENNA grupa, povezana s energetskim biznisom u regiji, već se nametnula kao glavni igrač u Hrvatskoj. MET Croatia, dio velike međunarodne energetske grupacije, također agresivno ulazi na tržište. Obje kompanije imaju kapital, logistiku i ambiciju preuzeti dio kolača koji bi Gradska plinara mogla izgubiti. Ako bi GPZO posrnuo ili završio u stečaju, upravo bi ovi privatnici imali najviše koristi, jer bi bez većeg otpora preuzeli isporuku plina kućanstvima i ustanovama u Zagrebu – najvećem i najunosnijem energetskom tržištu u zemlji.

U tom bi se scenariju Grad Zagreb mogao naći u podređenoj poziciji, jer bi iz najjače energetske tvrtke u zemlji postao ovisan o privatnim opskrbljivačima. Dugoročno bi to značilo gubitak kontrole nad cijenama i uslugama, ali i mogućnost da se gradski proračun još više optereti subvencijama, dok bi profit odlazio privatnicima.

Što dalje?

Pitanje sudbine Gradske plinare Zagreb više nije samo poslovno, nego i političko. Radi se o tvrtki koja godinama čini temelj zagrebačke infrastrukture i energetike. Ako propadne, posljedice će biti dalekosežne – od gubitka radnih mjesta i povećanja cijena plina, do ovisnosti o privatnim opskrbljivačima i smanjenja utjecaja Grada na ključne komunalne usluge.

Mogućnosti su tri. Prva je potpuna sanacija uz radikalnu promjenu upravljanja – transparentnost financija, odgovornost uprave i ozbiljne investicije u mrežu. Druga je traženje strateškog partnera, ali uz jasne uvjete da Grad zadrži većinski paket i kontrolu. Treća, najopasnija opcija, jest da se plinara i dalje sustavno slabi dok ne postane irelevantna, a tržište preuzmu privatni igrači.

U ovom trenutku odgovornost je na gradonačelniku i njegovim suradnicima. Ili će pokazati da plinaru žele sačuvati kao snažnu gradsku tvrtku, ili će povijest zabilježiti da su pod njihovim vodstvom izgubljeni deseci milijuna eura i ključna energetska poluga Zagreba. Građani zaslužuju jasan odgovor – vodi li Grad Zagreb svoju plinaru prema oporavku ili prema predaji privatnim interesima.

Urušavanje plinare urušilo bi i gradsku vlast

Osim poslovnih i financijskih posljedica, urušavanje GPZO-a imalo bi snažan politički odjek.

Najviše bi na udaru bila aktualna gradska vlast i gradonačelnik Tomislav Tomašević. Oporba već sada koristi stanje u plinari kao dokaz da je njegova uprava nesposobna, a svaki novi gubitak ili propušteni natječaj dodatno jača taj narativ. HDZ već mjesecima upozorava na nesavjesno poslovanje, a HSLS-ova Gabrijela Bošnjak problem plinare stavlja među ključne teme u Skupštini. Ako se pokaže da je Grad svjesno prepustio unosne poslove privatnicima, Tomašević će biti izložen optužbama da je promašio jednu od strateški najvažnijih politika – energetiku.

Političku korist od urušavanja GPZO-a mogao bi imati HDZ, koji već duže gradi priču da je Holding i dalje neučinkovit i da se gradske podružnice vode amaterski. Svaki novi minus u bilanci plinare ili nova subvencija iz proračuna njima je dodatni argument da Možemo! nije dorastao upravljanju Zagrebom. Domovinski pokret mogao bi iskoristiti krizu da se pozicionira kao zaštitnik nacionalnih interesa i zagovornik jačanja domaćih energetskih kapaciteta.

Politički test

Ni SDP ne bi ostao po strani. Iako u Zagrebu formalno podržavaju Tomaševića, unutarstranačke struje već sada traže jasnije distanciranje od gradonačelnika, a GPZO im nudi konkretan povod. U slučaju daljnjeg urušavanja, SDP bi mogao pokušati preuzeti inicijativu i nametnuti se kao korektiv vlasti, s tezom da Tomašević sam ne može iznijeti odgovornost.

Politički bi profitirali i privatni energetski lobiji, koji su već dokazali da imaju utjecaja na državnu politiku. Ako uspiju zauzeti zagrebačko tržište, njihova pregovaračka moć prema Vladi i lokalnim zajednicama dodatno bi ojačala. Time bi se energetska karta Hrvatske dugoročno promijenila, a političari bi postali još ovisniji o privatnim dobavljačima.

Za Tomaševića je zato GPZO više od obične gradske tvrtke. To je politički test njegove sposobnosti da upravlja strateškim resursima Zagreba. Ako dopusti da plinara klizi prema gubitku i privatizaciji, Možemo! riskira da u idući izborni ciklus uđe s teretom najvećeg poslovnog i političkog promašaja mandata.