Ekološke udruge ujedinjene: CGO u Resniku prijeti smradom, dugovima i ugrozom zdravlja
Kad su prije desetak godina izgrađeni centri za gospodarenje otpadom u Marišćini i Kaštijunu, najavljivani su kao moderna rješenja koja će riješiti problem otpada na Kvarneru i u Istri. Umjesto toga, danas su ti centri simbol nezadovoljstva lokalnog stanovništva: smrad koji se širi kilometrima, kamionski promet koji opterećuje lokalne ceste, financijski problemi i tehnološki zastoji.
Upravo to iskustvo sada ekološke udruge koriste kao glavni argument protiv gradnje ZCGO-a u Resniku. Studija utjecaja na okoliš, kažu, gura Zagreb u isti začarani krug.
“Ušminkani dokument” i prikrivene opasnosti
Zelena akcija Studiju naziva “ušminkanim dokumentom” koji ne prikazuje stvarne rizike.
– Riječ je o “ušminkanom dokumentu” kojim se prikrivaju štetne posljedice spalionice i dovoza otpada iz Zagrebačke županije – poručio je Marko Košak, potpredsjednik Zelene akcije.
Ni u Udruzi za zaštitu okoliša Resnik nema dvojbi: Studija je frizirana, bavi se parcijalnim prikazom, a zanemaruje kumulativne učinke koncentracije 400 tisuća tona otpada godišnje u jednoj gradskoj četvrti.
Financijski model – bez Europe, s kreditima
Za razliku od projekata koje je EU u početku financirala, ovakav koncept spaljivanja i obrade miješanog otpada Bruxelles više ne priznaje. To znači da će zagrebački centar, ako bude građen, biti financiran kreditima banaka. Građani će ga otplaćivati kroz veće račune i nove dugoročne namete.
– Budući da se radi o pomiješanom otpadu i spaljivanju koje EU napušta, ovaj projekt EU neće financirati. Cijenu će skupo platiti građani – upozorava Branka Genzić-Horvat iz Udruge Resnik.
Prijetnje zdravlju i okolišu
Osim financija, udruge upozoravaju i na zdravstvene i okolišne posljedice. Resnik je naseljeno područje, s kućama udaljenima samo 370 metara od planiranog postrojenja. Prema Studiji, kroz četvrt bi svakodnevno prolazilo 470 kamiona otpada. Građani bi bili izloženi neugodnim mirisima, prašini, buci, plinovima i emisijama iz spalionice.
Josip Pavlović iz Udruge Ekologija grada naglasio je kako Studija uopće ne obuhvaća sve sastavnice otpada niti posljedice po zdravlje ljudi i okoliš.
– Opasnosti nisu obuhvaćene, a dokument skriva stvarni doseg štetnih utjecaja – poručio je.
Zajednički poziv na otpor
Tri udruge – Ekologija grada, Zelena akcija i Resnik – sada su ujedinjene. Poručuju da Zagreb ne smije ponoviti pogreške Pule i Rijeke, gdje su centri za gospodarenje otpadom postali dugoročni problem, a ne rješenje.
Građani su pozvani da se uključe u javnu raspravu koja traje do 3. rujna, te posebno da dođu na javno izlaganje Studije 27. kolovoza u 17 sati u Koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski.
– Nadamo se da će građani u velikom broju iskazati protivljenje ovakvom konceptu zbrinjavanja otpada koji nikako nije dobar – poručuje Košak iz Zelene akcije.
Zagreb bi mogao dobiti novi Jakuševec
Ako projekt prođe, Zagreb bi mogao dobiti novi Jakuševec, a s njim i reprizu kaštijunskog i marišćinskog scenarija – smrad, dugove i otpor građana. Ako građani na vrijeme reagiraju, poručuju udruge, Grad još uvijek može krenuti drugim putem – u smjeru cirkularne ekonomije i održivih rješenja.
