Predstavljene nove aplikacije u sklopu Energetskog portala Grada Zagreba
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević predstavio je u utorak nove dvije aplikacije u sklopu Energetskog portala Grada Zagreba – Energetski atlas i Energetsku obnovu zgrada javne namjene u vlasništvu Grada kojima građani mogu pratiti energetsku potrošnju i tranziciju.
Tomašević je naveo kako su te dvije aplikacije dodali na već postojeću o izračunu solarnog potencijala krovova, kojom građani mogu izračunati trošak i kasniju uštedu postavljanja solarnih panela na svoje krovove.
-Reakcije su bile jako dobre pa smo nastavili s aktivnostima imajući u vidu energetsku krizu. Više nego ikad potrebne su informacije o energetskoj potrošnji, ulaganja u energetsku obnovu javnih zgrada te ulaganja u nove izvore energije, a Grad želi olakšati građanima da to i oni naprave- rekao je.
Energetsku tranziciju možemo napraviti jedino zajedno u suradnji s poslovnim sektorom i građanima, dodao je.
Energetski atlas je interaktivni alat koji vizualno povezuje prostorne karakteristike potrošnje energenata i prikazuje ih u fizičkom prostoru grada, a temelji se na bazama potrošnje za kućanstva i poduzetništvo u četiri resursa – električna i toplinska energija, plin i voda.
Trenutno se mogu gledati podaci od 2015. do 2020. godine, a alat će se svakodnevno unaprjeđivati i obnavljati. Taj alat prvenstveno služi Gradu za bolje prostorno planiranje, ali i znanstveno-istraživačkim institucijama i tako se može bolje planirati energetska tranzicija na razini kvartova i projekata, rekao je Tomašević.
Željeli su da dio tih podataka, koliko je moguće s obzirom na zaštitu osobnih podataka, do neke mjere bude dostupan građanima pa će se podaci moći vidjeti na razini mjesnih odbora i četvrti.
Drugim alatom, Energetska obnova zgrada javne namjene, željeli su građanima omogućiti da prate kako Zagreb unaprjeđuje energetsku učinkovitost javih svojih zgrada – vrtića, škola, kulturnih i drugih ustanova. Grad ima čak 340 ustanova kojima je osnivač, a neke od kojih imaju više zgrada. Do sada je energetska obnova završena za oko 80 zgrada, ukupno preko 200.000 kvadrata, što je investicija od preko 420 milijuna kuna. Do 2030. imaju ambiciozne ciljeve, naveo je Tomašević – žele obnoviti polovicu svih zgrada javne namjene kako bi trošile manje energije.
-To nije samo bitno za smanjenje troškova, već i za smanjenje emisija stakleničkih plinova. U Hrvatskoj i širom svijeta vidimo posljedice klimatskih promjena koje se nažalost pogoršavaju- rekao je.
Zagreb želi biti lider u energetskoj obnovi na razini Hrvatske, što su planirali i prije energetske krize, ali sada to više nije pitanje samo zelene politike, već i financijske održivosti Grada, poručio je.
