Znanstvenici i sindikati upozorili na manjak dijaloga i ulaganja u znanost

Hrvatska 35 godina nakon osamostaljenja i dalje premalo ulaže u znanost, nedovoljno koristi potencijal stručnjaka iz dijaspore, a društvu nedostaje ozbiljan dijalog o budućnosti države u vremenu velikih geopolitičkih i tehnoloških promjena, poručeno je na konferenciji “35 godina samostalne Hrvatske” u organizaciji Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Štagljar: Godinama slušamo iste probleme

Hrvatski znanstvenik Igor Štagljar upozorio je kako se stanje hrvatske znanosti desetljećima gotovo ne mijenja.

– Ovo pitanje postavljali su mi još prije deset ili petnaest godina i moram reći da smo danas gotovo na istom mjestu – rekao je Štagljar.

Istaknuo je da Hrvatska ostvaruje određene pomake, ali da su oni daleko od onoga što bi država mogla postići.

– Hrvatska bi mogla puno bolje biti u znanosti i za to ne treba izmišljati toplu vodu. Potrebno je preuzeti modele država koje su najbolje u svijetu u znanosti, poput Njemačke, Austrije, Švicarske ili Kanade – poručio je.

Posebno je upozorio na razinu ulaganja u znanost, navodeći da Hrvatska ulaže između 0,8 i 0,9 posto BDP-a, što smatra nedostatnim.

– Kanada ulaže gotovo tri posto BDP-a. To je ogromna razlika – rekao je.

Naglasio je i kako mala država poput Hrvatske ne može sebi dopustiti političko kadroviranje u znanosti.

– Moramo imati najbolje ljude na čelu hrvatske znanosti, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost – rekao je.

Dijaspora spremna pomoći Hrvatskoj

Štagljar smatra da Hrvatska ne koristi dovoljno potencijal znanstvenika koji rade u inozemstvu.

– Ivan Đikić, Nenad Ban, Kristian Ramadan, Mitja Krajnc i brojni drugi znanstvenici spremni su dio vremena provoditi u Hrvatskoj i pomoći razvoju znanosti. Pokušali smo to, ali izgleda da vlast nema sluha za takvu suradnju – rekao je.

Govoreći o razvoju umjetne inteligencije i novih tehnologija, upozorio je da one mogu pomoći u analizi podataka i razvoju algoritama, ali ne mogu zamijeniti ozbiljna eksperimentalna istraživanja.

– Hrvatska ima jako dobar IT sektor i tu vidim veliku priliku. Međutim, za ozbiljna istraživanja bolesti, tumora i neuroloških poremećaja potrebno je ulagati u eksperimentalnu znanost, a to je vrlo skupo – rekao je.

Granić: Dijalog je temelj svakog društva

Bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić govorio je o razdoblju vlade demokratskog jedinstva tijekom Domovinskog rata i važnosti socijalnog dijaloga u kriznim okolnostima.

Prisjetio se kako je kao potpredsjednik Vlade demokratskog jedinstva bio zadužen za društvene djelatnosti, socijalu i odnose sa sindikatima.

– Sindikati su tada razumjeli situaciju u kojoj se Hrvatska nalazila i uspjeli smo postići dogovore čak i u najtežim okolnostima – rekao je Granić.

Naglasio je da dijaloga i povjerenja u društvu nikada nema dovoljno.

– Temelj odnosa sindikata i svake vlade su dijalog i povjerenje. To je vrijedilo 1991. godine, a vrijedi i danas – rekao je.

Dodao je kako su današnje globalne okolnosti također iznimno izazovne zbog rata u Ukrajini, energetskih problema i gospodarskih nestabilnosti.

Kroflin: Društvo mora ozbiljno razgovarati o budućnosti

Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, upozorio je da Hrvatska ulazi u razdoblje velikih promjena koje će snažno utjecati na tržište rada, demokraciju i znanost.

– Nove tehnologije razvijaju se nevjerojatnom brzinom i teško je predvidjeti kako će utjecati na radnike, tržište rada i demokraciju – rekao je Kroflin.

Istaknuo je kako je cilj konferencije otvoriti ozbiljnu društvenu raspravu o budućnosti Hrvatske.

– Moramo početi ozbiljno razgovarati o tome gdje smo danas i kamo idemo. Budućnost ne izgleda ni malo jednostavno ni trivijalno – rekao je.

Naglasio je i važnost kulture dijaloga i uključivanja različitih pogleda u javni prostor.

– Moramo očuvati demokraciju, razvijati znanost i visoko obrazovanje te naučiti različitosti kanalizirati kroz dijalog – zaključio je.