Život na rubu: Šest od deset hrvatskih obitelji jedva plaća režije i hranu
Prema podacima za 2024. godinu, čak 60 posto hrvatskih kućanstava ima poteškoća s pokrivanjem osnovnih troškova života – režija, stanarine i hrane. Hrvatska se tako svrstala među najugroženije članice Europske unije, daleko iznad prosjeka koji iznosi 42 posto.
Jug i istok Europe i dalje najranjiviji
U samom vrhu ljestvice država u kojima građani najteže spajaju kraj s krajem nalazi se Grčka, gdje čak 86 posto kućanstava ima problema s podmirivanjem osnovnih mjesečnih troškova. Odmah iza nje je Bugarska sa 77 posto, dok treće mjesto dijele Slovačka (66 posto) i Rumunjska (65 posto). Hrvatska se s 60 posto kućanstava koja s poteškoćama pokrivaju troškove života tako našla u društvu zemalja koje već godinama nose teret niskih primanja i visoke inflacije.
Podaci jasno pokazuju razliku između istoka i zapada Europske unije – dok jug i istok još uvijek trpe posljedice gospodarske nestabilnosti, sjever i zapad već su se oporavili.
Njemačka i Nizozemska stabilne, Luksemburg drži ravnotežu
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Njemačka i Nizozemska, s najmanjim udjelom kućanstava koja teško spajaju kraj s krajem – svega 18, odnosno 19 posto. Luksemburg (24 posto), Švedska (25 posto) i Finska (28 posto) također pokazuju visoku razinu stabilnosti i otpornosti na inflaciju.
Razlike su gole: prosječna njemačka obitelj u 2024. godini mjesečno je izdvajala 28 posto prihoda na osnovne troškove, dok hrvatska prosječno troši gotovo polovicu. Upravo taj omjer najbolje pokazuje koliko se duboko razlikuju standardi života unutar jedinstvenog europskog tržišta.
Photo: Marko Picek/PIXSELL
Inflacija pojela rast plaća
Iako nominalne plaće u Hrvatskoj rastu, njihovu stvarnu vrijednost pojela je inflacija. Cijene hrane, energenata i stanovanja nastavile su rasti brže od primanja, a istodobno se troškovi života u gradovima – osobito Zagrebu, Splitu i Dubrovniku – približavaju zapadnoeuropskim razinama.
Ekonomisti upozoravaju da upravo taj nesrazmjer između rasta cijena i rasta plaća stvara spiralu dugoročne financijske nesigurnosti. Kućanstva sve češće odgađaju veće kupnje, kreditne obveze rastežu do krajnjih rokova, a štednja postaje privilegija manjine.
Život od mjeseca do mjeseca
Sociolozi primjećuju kako brojke nisu samo ekonomski podatak, nego i društveni simptom. U mnogim obiteljima i uz dvije plaće teško se pokrivaju svi troškovi, dok se sve veći broj građana oslanja na pomoć rodbine ili humanitarne udruge. Osjećaj nesigurnosti postao je dio svakodnevice, osobito među mladima i roditeljima s djecom.
Iako Hrvatska statistički bilježi rast BDP-a, građani taj rast ne osjećaju. Životni standard stagnira, a društvena podjela između onih koji žive od plaće do plaće i onih koji mogu štedjeti – sve je vidljivija.
Europski jaz koji ne nestaje
Podaci za 2024. godinu samo su potvrdili ono na što ekonomisti upozoravaju godinama: Europa se dijeli na stabilni sjever i ranjivi jug. Dok Njemačka, Nizozemska i nordijske zemlje bez većih potresa prolaze kroz inflacijske valove, Hrvatska i dalje pokušava održati socijalnu ravnotežu uz realni pad kupovne moći.
Koliko će takav trend potrajati, ovisit će o brzini gospodarskog rasta i učinkovitosti mjera za zaštitu najranjivijih kućanstava. Za sada, međutim, brojke govore same za sebe – šezdeset posto Hrvata i dalje jedva spaja kraj s krajem.
