Ugovor o kreditu u eurima proglašen ništetnim

Ako banka jednostrano određuje obveze dužnika koji nema pravo glasa o promjenama niti na njih može utjecati, takav je ugovor nepošten i ne vrijedi
novac-euri

Sudac Općinskog građanskog suda Marijan Glavaš 27. listopada donio je presudu koja će uzdrmati bankarski sektor u korijenu: cijeli ugovor o kreditu u eurima proglasio je ništetnim na temelju ništetne kamate jer se mijenjala jednostranom odlukom banke, piše Jutarnji list.

To je prva presuda, barem koliko je poznato, koja se odnosi na ništetnost kredita u eurima! Sud je stao na stranu tužitelja, korisnika kredita B. Š. koji je 2004. u Zagrebačkoj banci podigao nenamjenski kredit u kunskoj protuvrijednosti 15.200 eura na rok od sedam godina s kamatnom stopom od 9,5 posto godišnje. Ona je od 1. listopada 2007. do 1. srpnja 2009. povećana na 9,6 posto, odnosno 10,65 posto. Prema ovoj presudi taj ugovor pada u vodu zbog odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi.

Ako banka jednostrano određuje obveze dužnika koji nema pravo glasa o promjenama niti na njih može utjecati, takav je ugovor nepošten i ne vrijedi, presudio je Glavaš. Sud nije prihvatio argumente odvjetnika Zagrebačke banke koji su poricali ništavnost promjenjive kamate i tvrdili da se presuda iz kolektivnog spora ne primjenjuju na kredite s valutnom klauzulom u eurima.

Nije sporno da je u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača presudom Trgovačkom suda, koju je potvrdio i Visoki trgovački sud, ustanovljeno da je Zagrebačka banka od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008. povrijedila kolektivne interese i prava potrošača, piše sudac Glavaš koji je procijenio da takve odluke obvezuju i njega.

U potrošačkim ugovorima o kreditima koristila je nepoštenu ugovornu odredbu o redovnoj kamati koja je tijekom postojanja obveze promjenjiva u skladu s njezinom jednostranom odlukom. A potrošač-dužnik nije imao priliku ni šansu pregovarati o promjeni kamata.

Prema odredbama Zakona o zaštiti potrošača ugovor se smatra nepoštenim ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama na štetu potrošača, donosi Jutarnji list.

Hrvatska
Ostalo