UDRUGA GRADOVA: Najavljenim izmjenama u poreznom sustavu prihodima lokalne samouprave smanjenje od 3,1 milijarde kuna

Država planira smanjiti stope poreza na dohodak s 36 na 30 posto i 24 na 20 posto te ukinuti porez na promet nekretninama. U 2019 godini naplaćeno je 14,5 mlrd poreza na dohodak, od čega 12,9 mlrd od nesamostalnog rada te 1.1 milijardu kuna poreza na promet nekretninama
logo_mali

Krajem prošlog tjedna održan je sastanak predstavnika Udruge gradova s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem i suradnicima u vezi najavljenih izmjena stopa poreza na dohodak i ukidanja poreza na promet nekretninama. Udrugu gradova predstavljali su Željko Turk, predsjednik Udruge, Dubravko Bilić i Renato Krulčić, potpredsjednici Udruge te Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova.

Na sastanku je potvrđeno da država planira smanjiti stope poreza na dohodak s 36 na 30 posto i 24 na 20 posto te ukinuti porez na promet nekretninama. U 2019. godini naplaćeno je 14,5 milijardi kuna poreza na dohodak, od čega 12,9 milijardi od nesamostalnog rada te 1.1 milijardu kuna poreza na promet nekretninama.

Udruga gradova procjenjuje da će se zbog navedenih izmjena prihodi lokalne samouprave s osnove poreza na dohodak umanjiti približno 2 milijarde kuna te dodatnih 1.1 milijardu kuna poreza na promet nekretninama, odnosno oko 11 posto prihoda poslovanja.

Na sastanku je istaknuto kako su prihodi lokalne samouprave u proteklim godinama bili u porastu zbog uvođenja fonda fiskalnog izravnanja, ali i kontinuiranog rada jedinica lokalne samouprave na poboljšanju evidencija obveznika i nekretnina, poboljšanju upravljanja imovinom te eksponencijalnog rasta prihoda od provedbe EU projekata. Prihodi iz EU su 2014. godine iznosili 90 milijuna kuna, a 2019. godine 1.8 milijardi kuna.

Udruga gradova istaknula je da su izmjenama poreznog sustava iz 2014. godine prihodi lokalne samouprave smanjeni su za približno 1.7 milijardu kuna, a država nije nadomjestila gubitak. Sljedećom izmjenom iz 2017. godine ukinut je porez na tvrtku zbog čega je lokalna samouprava izgubila dodatnih 120 milijuna kuna koje država nije nadomjestila. Iste godine povećan je osobni odbitak sa 2.600 na 3.800 kuna zbog čega su lokalne jedinica propustile približno 1.3 milijarde kuna, a država je nadomjestila gubitak u iznosu 643 milijuna te 200 milijuna u narednim godinama, a razlika do 1.3 milijarde gubitka kompenzirana je kroz rast ekonomije. U 2018. godini uveden je fond fiskalnog izravnanja zbog kojeg je lokalna samouprava ostvarila dodatni prihod od 2 milijarde kuna, ali su istovremeno ukinute redovne pomoći od 650 milijuna te je lokalna ostvarila neto probitak od 1.35 milijardu. U 2020. godini povećan je osobni odbitak sa 3.800 na 4.000 kuna koji je umanjio prihode lokalne samouprave za približno 600 milijuna kuna, a koji je kompenziran iz državnog proračuna sa 575 milijuna kuna. Istovremeno je uvedena porezna olakšica za mlade koja će umanjiti prihode lokalne samouprave za 560 milijuna, a za ovu olakšicu nisu predviđene kompenzacije iz državnog proračuna.

Od 2014. godine neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) povećan je sa 2.200 kuna mjesečno na 4.000 kuna. Uvedena su brojna neoporeziva davanja (troškovi vrtića, nagrade za rezultate rada, prehrana djelatnika, prigodne nagrade, turistička kartica) čime je dodatno indirektno povećan osobni odbitak za potencijalnih 1.600 kuna mjesečno. Zbog dosadašnjeg bržeg povećanja osobnog odbitka od rasta prosječne plaće 60% primatelja dohotka uopće ne plaća porez. Plaćanje poreza na dohodak postalo je izuzetak, a ne pravilo.

Udruga gradova nadalje je istaknula da su lokalne jedinice unatoč poreznim izmjenama i intervencijama u financiranje jedinica lokalne pojačale investiranje u infrastrukturu sa 2.8 milijardi 2015. godine na 6.9 milijardi kuna 2019. godine. U narednom razdoblju se planira paralelna provedba EU projekata iz dvije financijske omotnice što predstavlja značajne organizacijske i financijske izazove lokalnoj samoupravi zbog čega je potrebno osigurati stabilnost lokalnih financija.

Na sastanku je zaključeno da će država osigurati mjere za financijsku stabilnost lokalnim jedinicama u narednom razdoblju u okvirima raspoloživih sredstava. Udruga gradova će pripremiti prijedlog modela za osiguranje financijske stabilnosti te surađivati s Ministarstvom financija u jesenskom razdoblju na provedbi navedenih promjena.

Gospodarstvo
Hrvatska