Tržnice opstaju unatoč trgovačkim centrima: Ljudi žele kupovati iz ruke u ruku, oči u oči
Iako ih s svih strana okružuju trgovački centri, tržnice u Hrvatskoj pokazuju nevjerojatnu otpornost. U njima se i dalje odvija trgovina koja spaja ljude – iz ruke u ruku, oči u oči – a svježi proizvodi s domaćih OPG-ova dokazuju da kratki lanac opskrbe nije samo nostalgična priča, nego i model održive prehrane.
Tržnice – otporne, žive i neuništive
Unatoč modernizaciji, online prodaji i dominaciji trgovačkih lanaca, tržnice su u Hrvatskoj i dalje mjesta na kojima se gradi povjerenje. Tajnik Udruge hrvatskih tržnica Miljenko Ernoić kaže da se, iako su se mijenjale, temeljni način trgovanja nije izgubio.
– One su se kroz povijest mijenjale, ali elementaran način trgovanja iz ruke u ruku, oči u oči, između potrošača i proizvođača, ostao je isti – objašnjava Ernoić. Udruga hrvatskih tržnica prije dvije godine učlanila se u svjetsko udruženje koje okuplja 68 zemalja. Zajedno su, kaže, zaključili da tržnice na zapadu polako nestaju pod pritiskom trgovačkih lanaca, dok na istoku Europe i dalje imaju snažnu društvenu ulogu.
Prema podacima FAO-a, tržnice su prepoznate kao važan element otpornosti u opskrbi hranom i primjer kratkog lanca distribucije, što je postalo osobito vidljivo u kriznim razdobljima.
– FAO je podržao inicijativu da se svi organiziramo u svjetsko udruženje i vjerujem da za tržnice dolaze bolji dani – kaže Ernoić.
Kupnja bez viška i bacanja
Tržnice ne samo da čuvaju lokalnu proizvodnju, nego pomažu i u borbi protiv bacanja hrane. Hrvatska je, prema europskim podacima, i dalje među zemljama koje odbacuju velike količine jestivih namirnica, no upravo kupnja svježih proizvoda pokazuje da je moguće drukčije.
– Ljudi kad dođu na tržnicu, kupuju ciljano. Ne kupuju previše jer je nešto na akciji, nego kupuju ono što im zaista treba. Kad poznajete proizvođača, više poštujete njegov rad, pa se i prema hrani odnosite s više pažnje – objašnjava Ernoić.
Dodaje da je i sama priroda svježih proizvoda važna: hrana kupljena na tržnici obično je ubrana dan ranije, što znači da dulje traje i lakše se iskoristi.
Koprivnički primjer zdrave tržnice
Jedan od primjera kako tržnice mogu biti i prostor promocije zdravog života dolazi iz Koprivnice, gdje se u sklopu gradske tržnice svakodnevno nudi zdrava hrana.
– Danas svi vaši posjetitelji mogu kušati dvije vrste smutija – jedan s mandarinom, limunom i medom, a drugi s ciklom. Sve pripremamo od proizvoda naših OPG-ovaca, koje tako potičemo na lokalnu proizvodnju – rekla je Petra Bijač, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću u koprivničkom Komunalcu.
Restorančić Smutek – domaći kutek, smješten na samom ulazu u tržnicu, nudi zdrave obroke, salate, vokove i tortilje – sve pripremljeno od lokalnih, svježih sastojaka. Koprivnica tako pokazuje da tržnica može biti i urbana gastro-oaza, a ne samo prostor prodaje.
Država bi mogla pomoći više
Iako lokalne zajednice čine mnogo da tržnice ostanu žive, iz državne razine podrška je zasad skromna.
– Devedeset posto tržnica u Hrvatskoj u vlasništvu je gradskih i općinskih poduzeća, a tek su tri privatne. Gradovi i općine bore se da tržnice opstanu, no država bi trebala više pomoći, osobito kroz programe ulaganja u gradske tržnice – kaže Ernoić.
Dosadašnje mjere ruralnog razvoja, objašnjava, usmjerene su bile na manja naselja, dok se najveći promet i potrošnja odvijaju u gradovima.
– Ulaganja su potrebna tamo gdje su i kupci. Seljaci dolaze prodavati u grad, i zato bi trebalo omogućiti povoljnije i pristupačnije uvjete za proizvođače – dodaje.
Povratak povjerenju i svježini
Dok trgovački lanci privlače akcijama i kartičnim popustima, tržnice i dalje nude ono što nitko ne može digitalizirati – izravni kontakt s proizvođačem, svježinu i osjećaj pripadnosti zajednici. Hrvatske tržnice, čini se, ne planiraju nestati; naprotiv, zahvaljujući povjerenju građana i sve većem interesu za lokalnu hranu, mogle bi uskoro postati važniji dio prehrambene budućnosti nego ikad prije.
