Tek je predstavljen, a već izazvao buru: Tko brani, a tko osporava novi Maksimir

Tek što je predstavljeno pobjedničko idejno rješenje novog stadiona Maksimir, projekt vrijedan stotine milijuna eura otvorio je popriličnu raspravu. Kritike dijela navijača sada su dobile i političku dimenziju.

Dok predsjednik Dinama Zvonimir Boban snažno brani odabrani projekt, predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Matej Mišić iz SDP-a, stranke koja s Možemo čini gradsku većinu, poručuje da predstavljenim izgledom nije oduševljen i traži javnu raspravu te promjene. Arhitekt Otto Barić otišao je dalje i pozvao Grad da ponovno preispita pobjedničko rješenje.

Reakcije su stigle i iz Hrvatskog sabora. HDZ-ov Krunoslav Katičić, SDP-ov Saša Đujić i nezavisna zastupnica Marijana Petir poručuju, svaki iz svojeg kuta, da reakcije građana i navijača ne treba zanemariti.

Odabrali Talijane među 88 radova

Pobjedničko rješenje novog Maksimira predstavljeno je u četvrtak. Autor je milanski VG13 Architects Studio Associato, odnosno arhitekti Tommaso Fantini i Alberto Rossi.

Na međunarodni natječaj pristiglo je 88 radova iz više od 20 zemalja. Natječaj su pripremili Vlada i Grad Zagreb u suradnji s Društvom arhitekata Zagreba.

Ocjenjivački sud bio je sastavljen većinom od domaćih i stranih arhitekata i stručnjaka, uz predstavnike Grada i države. U njegovu radu sudjelovali su i gradonačelnik Tomislav Tomašević, predsjednik Dinama Zvonimir Boban i ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Novi stadion trebao bi imati oko 35.000 mjesta. Procijenjena vrijednost samog stadiona iznosi 175 milijuna eura bez PDV-a, a s uređenjem okoliša, trima trening-terenima i garažom riječ je o procijenjenih 205 milijuna eura bez PDV-a.

Grad Zagreb i Vlada dogovorili su financiranje stadiona u omjeru 50:50. Uklanjanje postojećeg Maksimira trebalo bi početi 2027., a gradnja novog stadiona 2029. godine.

Upravo činjenica da će projekt biti financiran javnim novcem postala je jedan od glavnih argumenata onih koji smatraju da se nakon prvih negativnih reakcija ne smije jednostavno zaključiti rasprava o njegovu izgledu.

Boban: Neću popustiti pod pritiskom javnosti

Jedan od najsnažnijih branitelja odabranog rješenja je Zvonimir Boban. Predsjednik Dinama kaže da su i članovi povjerenstva u početku bili iznenađeni projektom, ali da su nakon višemjesečnog rada zaključili kako je upravo on najbolje rješenje za Maksimir.

– Ljudi imaju pravo na svoje mišljenje, vjerojatno su malo iznenađeni ovakvim stadionom. Bili smo i mi u početku, ali smo u dubokom i odgovornom promišljanju, s puno rada, strasti i ljubavi te s puno struke, odlučili se za najbolji mogući rad – rekao je Boban.

Potvrdio je da prikazano nije konačna verzija.

– Ovo je prva ideja stadiona, on će doživjeti neke korekcije, vjerujemo na bolje – poručio je.

No na pitanje je li spreman pod pritiskom javnosti odustati od projekta, Boban je bio jasan.

– Osobno ne. Ja duboko vjerujem da je ovo daleko najbolji stadion za Dinamo, za Zagreb, za njegovu kulturu, za urbani štih, za asfaltni štih – rekao je.

Predsjednik Ocjenjivačkog suda Toma Plejić također je čvrsto stao iza odluke. Kazao je da je nakon pregleda 88 radova žiriju bilo „kristalno jasno“ koji je projekt najbolji.

Prema njegovim riječima, svih devet članova Ocjenjivačkog suda podržalo je odabrano rješenje.

Mišić: Stadion se gradi za navijače, a ne za arhitekte

Takav pristup, međutim, nije potpuno prihvatio ni predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Matej Mišić. Mišić je SDP-ov zastupnik, a za predsjednika Skupštine izabran je glasovima nove skupštinske većine nakon lokalnih izbora 2025. godine.

Na Facebooku je poručio:

– Stadion se gradi za navijače, a ne za arhitekte.

Mišić pritom ne traži rušenje natječaja niti odbacivanje cijelog projekta. Naglašava da mu je drago što je nakon više od 30 godina obećanja aktualna gradska vlast poduzela konkretne korake prema izgradnji novog Maksimira. Ali izgledom predstavljenog projekta nije zadovoljan.

– Moram sasvim iskreno reći da nisam oduševljen predstavljenom vizurom i izgledom. Očekivao sam zatvoreni krov sa svih strana i nadam se da će se prije konačne realizacije projekta provesti šira javna rasprava te funkcionalne i vizualne korekcije, kako bi novi dom našeg voljenog kluba doista bio po mjeri i želji navijača – poručio je Mišić.

Posebno je naglasio način financiranja.

– Stadion će se graditi novcem iz gradskog i državnog proračuna i glas građana – poreznih obveznika mora se čuti.

Mišić je kritizirao i poruke da nakon odluke žirija javnost više ne može bitno utjecati na projekt.

– Riječi pojedinih arhitekata iz žirija da se od ovog koncepta ne može odustati i da glas javnosti nije bitan potpuno su neprihvatljive jer će građani javnim novcem platiti izgradnju novog maksimirskog stadiona – napisao je.

Njegova je pozicija tako bitno drukčija od Barićeve. Mišić traži raspravu i korekcije unutar daljnjeg razvoja projekta, dok Barić otvoreno postavlja pitanje treba li još jednom preispitati i samu odluku o pobjedničkom radu.

Barić: Grad treba preispitati pobjedničko rješenje

Zagrebački arhitekt Otto Barić mlađi i sam je sudjelovao na međunarodnom natječaju. Njegovo rješenje nije ušlo među pet nagrađenih radova.

Barić je pobjednički projekt u početku nazvao zanimljivim, vrlo arhitektonskim i brutalističkim te istaknuo njegovu povezanost s arhitektonskom tradicijom postojećeg Maksimira. Istodobno je odmah upozorio na ono što smatra slabim točkama.

– Jedino nisam siguran kako će u konačnici funkcionirati zbog četiri šupljine, tribine nisu spojene. Nisam siguran da bih sam odabrao takvo rješenje, dok je, po meni, izgubljena i veza s maksimirskom šumom – rekao je Barić.

Njegov natječajni rad bio je znatno otvoreniji prema maksimirskoj šumi, uz drukčije riješenu krovnu konstrukciju. Dan poslije Barić je zaoštrio kritiku.

Za Radio Sljeme otvorio je pitanje ispunjava li pobjednički rad u cijelosti uvjete natječaja te posebno upozorio na izvedbu velikih betonskih raspona i konzola.

– Treba vidjeti koliko taj rad zapravo stvarno udovoljava uvjetima natječaja, ali ono što mislim da će biti veliki izazov je ta betonska konstrukcija tih raspona, te ogromne konzole – rekao je.

Potom je otvoreno pozvao gradsku vlast da ponovno razmotri donesenu odluku.

– Možda da ipak preispita, barem preispita svoje i da još jedanput do kraja proanalizira i da nekakav krajnji sud – rekao je Barić.

Barić bocnuo Bobana: „Jedinstveni Maksimir“

Barić se u raspravu uključio i znatno ironičnijom objavom.

Na društvenim mrežama objavio je video 3D modela stadiona Råsunda iz nogometne videoigre FIFA: Road to World Cup 98. Model ima velike ravne krovove i četiri vizualno odvojene tribine te na prvi pogled podsjeća na neke elemente pobjedničkog rješenja Maksimira.

Barić je uz snimku kratko napisao:

– Kako reče Zvone… Jedinstveni Maksimir.

Bila je to očita aluzija na Bobanovu obranu projekta kao autentičnog rješenja koje ne bi trebalo biti još jedna generička europska nogometna arena.

Sličnost dvaju prikaza sama po sebi, naravno, nije dokaz da je pobjednički projekt kopija starog stadiona ili videoigre. Barićeva objava bila je prvenstveno polemična reakcija na argument o njegovoj jedinstvenosti.

Reakcije stigle i iz Sabora

Rasprava o novom Maksimiru u petak je stigla i u Hrvatski sabor. HDZ-ov Krunoslav Katičić rekao je da je struka predložila rješenje, ali je istodobno priznao da građani imaju svoje mišljenje.

– Građani imaju svoje mišljenje o tome, mislim da su ga dobro kanalizirali. Mi kao jedan od sudionika u tom procesu osluškujemo što se događa – rekao je Katičić.

SDP-ov Saša Đujić smatra da o tome prije svega trebaju govoriti Zagrepčani.

– Oni trebaju govoriti kakav stadion žele i mislim da onaj tko ga gradi treba slušati građane – rekao je Đujić.

Nezavisna zastupnica Marijana Petir naglasila je da i navijači i igrači imaju pravo reći sviđa li im se idejno rješenje, ali je dodala da su važniji funkcionalnost i sigurnost budućeg stadiona.

Nitko od njih pritom nije iznio isti zahtjev kao Barić za preispitivanjem pobjedničkog rada, ali zajednička poruka njihovih izjava jest da reakcije javnosti ne treba ignorirati.

Projekt ide dalje, ali rasprava očito nije završena

Prema službenom planu Grada Zagreba, s autorima prvonagrađenog rada treba biti ugovorena izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta. Tek potom slijede lokacijska i građevinska dozvola te priprema javne nabave za izvođenje radova. To znači da između vizualizacija predstavljenih javnosti i konačnog stadiona postoji još niz projektantskih faza.

Boban i Plejić zasad čvrsto stoje iza osnovne koncepcije, uz mogućnost određenih korekcija.

Mišić, kao predsjednik Skupštine i predstavnik SDP-a koji sudjeluje u zagrebačkoj vladajućoj većini, traži širu javnu raspravu te funkcionalne i vizualne promjene.

Barić ide znatno dalje. On smatra da Grad treba ponovno preispitati pobjedničko rješenje i provjeriti ispunjava li ono do kraja uvjete natječaja.

A između njih su navijači i građani koji će, zajedno s državom, taj stadion na kraju i platiti.