Stručnjaci u Zagrebu o gubitku trudnoće: Svake godine 1500 spontanih pobačaja
U Zagrebu je održan znanstveno-stručni simpozij Put kroz neizvjesnost – spontani pobačaji i teške prenatalne dijagnoze na kojem su se okupili stručnjaci iz područja medicine, psihologije, prava i etike te roditelji koji su prošli iskustvo gubitka trudnoće. Cilj skupa bio je otvoriti stručni dijalog o skrbi i podršci ženama i obiteljima koje prolaze takva iskustva.
Što pokazuju podaci o gubitku trudnoće
Organizator skupa bila je udruga U ime obitelji, a program je obuhvatio stručna predavanja i okrugle stolove na kojima se raspravljalo o medicinskim, psihološkim i društvenim aspektima spontanog pobačaja i teških prenatalnih dijagnoza.
Na simpoziju su izneseni i podaci prema kojima u Hrvatskoj svake godine oko 1500 žena prođe kroz spontani pobačaj, dok se između 300 i 400 obitelji suoči s teškim prenatalnim dijagnozama tijekom trudnoće.
– Simpozij o ženama koje prolaze kroz gubitak djeteta vezan uz spontani pobačaj i teške prenatalne dijagnoze odgovor je na činjenicu da u Hrvatskoj svake godine oko 1500 žena prolazi kroz teško iskustvo spontanog pobačaja, a još 300 do 400 žena suočava se s teškim prenatalnim dijagnozama njihove djece – poručila je Željka Markić.
Potpora koja često izostaje
Govoreći o iskustvu roditelja koji prolaze kroz takve situacije, Markić je istaknula kako mnoge žene ostaju bez sustavne društvene i institucionalne podrške.
– Te žene, sa svojim trpljenjem i potrebama za stručnom, duhovnom, psihološkom i financijskom podrškom, ali i podrškom tijekom žalovanja, u društvu su gotovo nevidljive – naglasila je.
Dodala je kako se o nekim drugim zdravstvenim izazovima govori znatno više.
– Svake godine oko 3500 žena oboli od raka dojke i o tome se puno govori i puno im se pomaže, dok su žene koje prolaze kroz ovo iskustvo gotovo nevidljive – rekla je Markić.
Stručna rasprava i prijedlozi za bolju skrb
Program simpozija bio je podijeljen u dvije tematske cjeline. Prva je bila posvećena pitanju skrbi nakon spontanog pobačaja, dok je druga bila usmjerena na medicinske i etičke dileme vezane uz teške prenatalne dijagnoze.
Uz stručna predavanja održani su i okrugli stolovi na kojima su liječnici i stručnjaci raspravljali o kliničkoj praksi, mogućnostima psihološke podrške te potrebi razvoja sustavnijih modela pomoći obiteljima.
– Ovaj simpozij naš je odgovor na taj problem i želja da u suradnji s liječnicima i stručnjacima stvorimo protokole koji će tim ženama pomoći u stvarnom vremenu i pružiti im potporu na koju imaju pravo – zaključila je Markić.
