Tahografi i za najmanje prijevoznike? Zastupnik upozorio: Birokracija guši hrvatske prijevoznike

Rasprava o izmjenama zakona koji regulira radno vrijeme i odmor profesionalnih vozača u cestovnom prometu otvorila je u Hrvatskom saboru pitanje odnosa države prema tržištu rada i poduzetništvu. Saborski zastupnik HSLS-a Darko Klasić upozorio je da je usklađivanje s europskim pravilima nužno, ali da način njihove primjene može stvoriti dodatni pritisak na male hrvatske prijevoznike.

Sigurnost na cestama i europska pravila

U saborskoj raspravi naglašeno je kako je cilj zakona usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim uredbama koje reguliraju radno vrijeme, odmor i nadzor profesionalnih vozača. Takav okvir, istaknuto je, potreban je kako bi Hrvatska ostala dio jedinstvenog europskog prometnog tržišta i dijelila zajednička pravila sigurnosti.

– Ovaj prijedlog zakona prvenstveno služi usklađivanju s europskim uredbama što je sigurno nužno, jer Hrvatska mora biti dio jedinstvenog prometnog europskog tržišta te mora dijeliti zajednička pravila sigurnosti i odmora vozača – rekao je Darko Klasić.

Prema njegovim riječima, osnovni cilj zakona jest osigurati dovoljno odmora između smjena i poštivanje maksimalnog radnog vremena profesionalnih vozača, čime se smanjuje rizik prometnih nesreća uzrokovanih umorom.

Upozorenje na položaj malih prijevoznika

Ipak, zastupnik HSLS-a upozorio je da bi način provedbe europskih pravila mogao stvoriti dodatne administrativne obveze za male prijevoznike.

– Ako samo prepišemo europske norme bez ikakve prilagodbe domaćim okolnostima, riskiramo da naši mali prijevoznici, oni koji voze s dva ili tri kamiona, budu najviše opterećeni novim obvezama – upozorio je Klasić.

Posebno je istaknuo problem proširenja primjene zakona na vozila mase već od 2,5 tone, što znači da će se nove obveze odnositi i na male obrtnike, prijevoznike i samozaposlene vozače.

– Zakon proširuje područje primjene na još manja vozila već od 2,5 tone. To znači da će i manji obrtnici, prijevoznici, pa i samozaposleni vozači, morati ugrađivati tahografe, voditi evidencije i izlagati se inspekcijama – rekao je Klasić.

Dodao je kako se na taj način mali poduzetnici dovode u gotovo isti regulatorni položaj kao i velike logističke kompanije.

– Zakon jednako tretira velike korporacije i male obrtnike, to je nepravedno i neodrživo – poručio je.

Digitalizacija i kaznena politika

U raspravi je otvoreno i pitanje digitalizacije sustava nadzora u cestovnom prometu. Klasić je ocijenio da digitalni alati mogu biti korisni, ali samo ako smanjuju administrativne troškove i povećavaju učinkovitost sustava.

– Uvođenje digitalizacije sigurno je korak za pozdraviti, ali on mora značiti i manje troškove i više učinkovitosti, a ne samo novi sloj administracije u digitalnom obliku – rekao je.

Istaknuo je i kako zakon predviđa povećanje kazni za nepravilno korištenje tahografa ili tehničke pogreške u dokumentaciji, što bi, prema njegovu mišljenju, moglo dodatno opteretiti prijevoznike.

– Kazne se izriču zbog tehničkih pogrešaka ili neznatnih odstupanja, bez uzimanja u obzir stvarnih okolnosti. Takav pristup stvara dojam da država više želi kontrolirati nego pomagati gospodarstvu – upozorio je.

Podrška zakonu uz potrebu prilagodbe

Unatoč kritikama, Klasić je naglasio kako zakon donosi i važne prednosti, posebno u području sigurnosti prometa. Statistike, kako je naveo, pokazuju da su umor i prekomjerni rad među najčešćim uzrocima teških prometnih nesreća.

– Propisivanje obveznih odmora i nadzor vožnje sigurno će doprinijeti zaštiti života vozača, putnika i svih drugih sudionika u prometu – rekao je.

Na kraju rasprave poručio je kako HSLS podržava europska pravila i povećanje sigurnosti, ali smatra da zakon treba dodatno prilagoditi kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje gospodarstva.

– Podržavamo europska pravila i sigurnost, ali je potrebno napraviti fino podešavanje koje neće smanjiti konkurentnost hrvatskih prijevoznika i dodatno opteretiti birokratizacijom naše gospodarstvo – zaključio je Klasić.