Stara jela z Dugog Sela: Grad na dva dana postao gastronomska pozornica tradicije i zajedništva
Na otvaranju manifestacije Stara jela z Dugog Sela okupili su se građani, diplomati i političari, ali ono što je najviše ostalo u zraku bila je poruka da hrana nije samo hrana – ona je identitet, povijest i priča o ljudima.
Ulice koje mirišu na tradiciju
Subota prijepodne. Umjesto uobičajenog gradskog ritma, Kolodvorska ulica i Ulica Miroslava Krleže postale su kulisa za jednu od najpoznatijih dugoselskih manifestacija. Na svakom koraku – drveni štandovi puni domaćih proizvoda. Miris pečenih kobasica miješao se s mirisom svježe pečenog kruha, a pokoja dječja ruka vukla je roditelje za rukav prema šarenim tanjurima kolača.
Dugo Selo je, barem na jedan vikend, disalo u ritmu tradicije. Nisu se tu nudila samo jela – nudila se priča. Priča o obiteljskim receptima, o običajima koji su opstali unatoč ubrzanom vremenu, o ljudima koji žele pokazati da se prošlost može živjeti i danas.
Uzvanici iz Hrvatske i svijeta
Da Stara jela imaju i međunarodnu dimenziju pokazalo je i svečano otvorenje. Uz gradonačelnika Dugog Sela Nenada Paniana, stigao je veleposlanik Republike Italije Paolo Trichilo, veleposlanica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal, prvi tajnik i zamjenik veleposlanice Države Katar Ahmad Ali Al-Kubaisi, predstavnici Zagrebačke županije, brojni gradonačelnici i načelnici te delegacija iz slovenske Občine Žalec.
U ime predsjednika Republike Hrvatske manifestaciji se obratio njegov posebni savjetnik za ekonomiju Velibor Mačkić:
– Poštovani, pozdravljam sve u ime predsjednika Republike Zorana Milanovića koji tradicionalno podržava ovu manifestaciju, najveći gastro događaj Dugog Sela. Čestitam timu koji stoji iza svega, na čelu s gospođom Karmelom Vukov Colić i gradonačelnikom, kao i svima koji sada na suncu uživaju u glazbenim i kulturnim programima. Tradicija je izvor identiteta, ali on mora biti otvoren i fleksibilan – kazao je Mačkić.
Njegov govor označio je važnost događaja ne samo kao lokalne gastro-manifestacije, nego i kao okupljanja koje ima širu društvenu i kulturnu dimenziju.
Posebno je istaknuo važnost ovogodišnjeg partnerstva s Talijanskom Republikom.
– Italija je naš važan vanjskotrgovinski partner, investitor i zemlja iz koje primamo velik broj gostiju. Ona je i sastavni dio naših kulinarskih sposobnosti, jer dugujemo joj mnogo u gastronomiji. Siguran sam da će to biti pun pogodak, kao što je sve na ovoj manifestaciji do sada – rekao je Mačkić zaključivši čestitkama i željom da posjetitelji uživaju u danima pred njima.
Panian: Stara jela nisu samo hrana, nego priča o nama
Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian u svom obraćanju jasno je istaknuo što manifestacija znači za grad i zajednicu:
– Stara jela nisu samo hrana, nego priča o nama – smatra dugoselski gradonačelnik. – Hvala gostima što su došli u ovako lijepom, sunčanom i vrućem danu u grad Dugo Selo koji je ove godine pun gostiju, pun veselja, hrane i pića. Najbitnije je da smo svi dobri i veseli – rekao je.
Riječi Paniana odzvanjale su u trenutku kada su folkloraši u narodnim nošnjama prolazili ulicom, a izlagači slagali tanjure s delicijama. Za Paniana, hrana je spona koja povezuje prošlost i sadašnjost, te način da grad pokaže svoj identitet.
Vukov Colić: Ovo nije priča o hrani, nego o ljudima
Poseban ton otvorenju dala je direktorica Turističke zajednice Grada Dugog Sela, Karmela Vukov Colić, koja je vodila program manifestacije.
– Ovo nije priča o hrani, nego o ljudima. I o održivom turizmu, istaknula je.
Naglasila je da recepti koje čuvamo i prenosimo puno više od okusa – oni su način da sačuvamo duh zajednice i da tradicija postane održiv turistički resurs.
Festival zajedništva
Dok su govornici podsjećali na važnost očuvanja tradicije, posjetitelji su šetali između štandova i kušali jela koja se rijetko nalaze na modernim stolovima. Kiselo zelje, krvavice, sarme, sir i vrhnje, domaći med, rakija, peciva i kolači – sve ono što priziva uspomene na bakine kuhinje.
Iako u protokolarnom dijelu nije bilo previše vremena za osobne priče, bilo je dovoljno da se vidi kako je ovo mjesto gdje se susreću generacije. Djeca su s osmijehom kušala domaće štrudle, stariji su s nostalgijom prepričavali recepte koje su nekoć jeli u vlastitim domovima, a mladi su fotografirali dekorirane štandove, vjerojatno dijeleći slike na društvenim mrežama. Šteta što nisu mogli i mirise.
Dugo Selo kao primjer održivog turizma
Manifestacija pokazuje da se tradicija može povezati s turizmom i razvojem grada. Riječ je o događaju koji Dugom Selu daje prepoznatljivost, ali i razvojnu priliku. To je naglasila i direktorica Turističke zajednice, kada je govorila o održivom turizmu i pažnji prema okolišu: korištenju bakinog plehnatog posuđa, izbjegavanju jednokratne plastike i nastojanju da posjetitelji dobiju autentičan doživljaj Dugog Sela.
Panian i Mačkić podsjetili su da tradicija može biti i ekonomski resurs, a ovakav spoj kulturnog identiteta i gastronomije daje mogućnost razvoja lokalnog brenda i privlačenja turista.
Više od manifestacije
Stara jela z Dugog Sela iz godine u godinu prerastaju lokalne okvire. Okupljaju kulturno-umjetnička društva, škole, udruge i institucije. Ove godine dodatnu snagu dao je i međunarodni karakter, a prisustvo stranih diplomata jasno pokazuje da se događaj profilirao kao nešto više od lokalne smotre.
Riječi Paniana – da su “stara jela priča o nama” – i Karmele Vukov Colić – da ovo nije priča o hrani, nego o ljudima – zajedno čine srž manifestacije: hrana je poveznica između prošlosti i sadašnjosti, između zajednice i posjetitelja, između lokalnog identiteta i međunarodnog priznanja.
Zaključak u mirisu domaće kuhinje
Dok su ulice bile pune posjetitelja, a štandovi polako praznili od kušanja, manifestacija je pokazala svoju snagu – ne u protokolima i govorima, nego u trenucima kada se staro jelo pretvorilo u zajednički doživljaj. Svaka sarmica, komad kruha ili kriška štrudle nisu bili samo okus – bili su podsjetnik da zajednica živi dokle god čuva i dijeli ono što je njeno.
Stara jela z Dugog Sela tako su još jednom potvrdila da prošlost nije samo uspomena, nego i resurs koji može oblikovati budućnost. Mirisi Kolodvorske i Ulice Miroslava Krleže svjedoče da tradicija može biti i turistički i kulturni most prema budućnosti.
