Prvi u EU uspostavljamo nezavisan nadzor postupanja policajaca

Hrvatska je prva država članica koja je uopće počela razgovore s Komisijom kako će se uspostaviti nezavisan mehanizam nadzora policijskog postupanja kojim će se osigurati poštovanje temeljnih prava migranata, piše Večernji list.

Još 30. listopada održana je videokonferencija uz predstavnike agencija EU, međunarodnih organizacija i stručnjaka na području azila u Hrvatskoj na kojoj su posloženi prvi elementi te se rad nastavlja, kažu iz MUP-a, iz kojeg su još jednom – a taj se krug optužbi i odgovora ponavlja ciklički u određenim razmacima – prisiljeni odgovarati na optužbe o lošem tretmanu migranata na vanjskih granicama Unije.

Povjerenica EK za unutarnje poslove Ylva Johansson najavila je kako će Hrvatskoj i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću uputiti pismo, a sad je poznat i njegov sadržaj. Hrvatska je, doznaje dnevnik, na pismo odgovorila još prošlog mjeseca navodeći argumentaciju na osam stranica.

Johansson u pismu pak spominje izvješća nevladinih organizacija s optužbama protiv hrvatske policije, no ne navodi ih imenom, te traži od Zagreba da joj pošalje broj optužbi koje su primili i što je po njima učinjeno. Traži dokaze da se istrage provode neovisno, detalje o istražnom postupku te bolju suradnju s pravobraniteljicom za ljudska prava.

Pitanje Hrvatske i optužbi za nelegalno postupanje s migrantima na vanjskim granicama tema je koja se povlači svako malo, gotovo uvijek u korelaciji s novim korakom u približavanju Hrvatske Schengenu.

Neovisni poznavatelji stanja s kojima je Večernji list razgovarao upućuju na dva motiva. Cilj kampanje blaćenja je, slažu se, spriječiti donošenje političke odluke o hrvatskom pristupanju Schengenu. No postoje i drugi razlozi, koji su puno prizemniji, primjerice novac.

Tako će neki istaknuti da je Komisija 2018. odobrila Hrvatskoj 6,7 milijuna eura hitne pomoći, u sklopu čega je i 300 tisuća eura za mehanizam nadzora policijskog postupanja.

Hrvatska je imala protokol s Crvenim križem i Hrvatskim pravnim centrom, koji je produljila na još godinu dana te su njihovi predstavnici nadgledali situaciju, a novac je usmjerila na tečajeve o ljudskim pravima u suradnji s Frontexom i Hrvatskim pravnim centrom. Dio udruga – a treba reći i to da na ovim područjima, pogotovo u BiH, djeluju i udruge čije države imaju izuzeća iz pitanja azila, kao što je Danska – ostaje kratkih rukava jer su očekivali dio tog novca, donosi Večernji list.