Potrošnju ribe iz uzgoja do 2027. trebali bismo udvostručiti
Zbog sve više restrikcija u ribarstvu, manjeg ulova i klimatskih promjena, u fokusu je veća proizvodnja i prerada uzgojene tune, lubina, komarče i školjkaša, piše Večernji list, navodeći da bi potrošnju ribe iz uzgoja do 2027. trebali udvostručiti.
Povećanje godišnje vrijednosti primarne proizvodnje uzgojene ribe za 20 posto, potrošnje domaćih proizvoda akvakulture za najmanje 50 posto po stanovniku u odnosu na sadašnjih 2,5 kilograma (ne računajući i poraznu brojku od 18-ak kilograma iz tzv. divljeg morskog ulova), povećanje izvoza te dodane vrijednosti i prerađenih količina do 2027. godine, samo su neki od ciljeva prijedloga nacionalnog plana razvoja akvakulture vrijednog 666,5 milijuna kuna koji je u javnom savjetovanju do 6. kolovoza.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže kako je akvakultura u Hrvatskoj strateška grana gospodarstva koja proizvodi nutricionistički visokovrijedne proizvode i kvalitetno nadomješta manjak ponude proizvoda ribarstva koji dolaze iz izravnog ulova zbog sve većih restrikcija u ribarstvu. Znatno pridonosi i razvoju i opstanku osjetljivih otočnih i ruralnih zajednica jer omogućava zapošljavanje tijekom cijele godine, a usto pokazuje i stalni trend rasta.
Prema preliminarnim podacima za 2021., vrijednost proizvodnje u akvakulturi dostigla je oko 1,19 milijardi kuna, a količina oko 26.500 tona, pri čemu na morski uzgoj otpada oko 22.500 tona. U odnosu na 2020. vrijednost proizvodnje rasla je 19 posto, a količinska proizvodnja 22 posto. Ovaj zamjetan trend rasta posljedica je povećanja proizvodnje visokovrijednih proizvoda marikulture, prvenstveno bijele ribe i plavoperajne tune, ističe Vučković.
Očekuje se da će količinska proizvodnja u akvakulturi do 2027. doseći minimalno 28.300 tona, uz rast količina prerađenih proizvoda koji se lako i brzo pripremaju (najmanje na 6480 t u odnosu na 4800 t u 2020.), a tako će rasti i dodana vrijednost u preradi proizvoda akvakulture za 35 posto.
Zaposlenost, kako u primarnoj proizvodnji, tako i u preradi, trebala bi rasti 15 posto. Prema posljednjim dostupnim podacima, u tim dvjema djelatnostima je oko 3400 zaposlenika, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.
