Neki ni blizu izbornog praga

Podrška strankama desnog spektra manja od 10 posto

Ako se prihvati činjenica da je bazen konzervativnih glasača u Hrvatskoj možda i ponajveći, to pomalo čudi
Zagreb: Nakon jednomjesečne stanke Sabor aktualnim prijepodnevom započeo redovno proljetno zasjedanje Patrik Macek/PIXSELL

Prema posljednjem istraživanju Crodemoskopa, podrška strankama desnice ne prelazi 9 posto, piše Večernji list, navodeći da su teme za desnicu: nekretnine, voda, okoliš i cyber sigurnost.

Domovinski pokret ostvaruje 7,8 posto, a MOST koji je ipak nešto dalje od DP-a prema centru, dobio bi 8,4 posto da su izbori ovog mjeseca. Ostale stranke i kandidati iz tog spektra nisu blizu izbornog praga. I tako je to već podosta godina, s povremenim izuzecima poput DP-a na prošlim, a MOST-a na pretprošlim izborima, nakon čega su se obje stranke vratile na razinu od oko 8 posto. Ako se prihvati činjenica da je bazen konzervativnih glasača u Hrvatskoj možda i ponajveći, to pomalo čudi. Ni HDZ koji je stranka desnog centra ne ostvaruje više od šestine ukupnog biračkog tijela.

Znanstvenika Tončija Tadića mnogi se sjećaju i kao saborskog zastupnika upravo iz redova jedne desne stranke, HSP-a. On je sadašnjom desnicom razočaran.

– U Hrvatskoj pojam ‘ljevica’ uvijek asocira na nešto ‘nedovoljno hrvatsko’, a ‘desnica’ na čvrsti hrvatski nacionalizam. U zadnje se vrijeme ‘lijevi’ zalažu za prava LGBTQ zajednice, istospolne brakove i slično, dok se ‘desni’ tomu protive. Nema na hrvatskoj ‘ljevici’ tipično lijevih priča o radništvu i pravima socijalno ugroženih slojeva, a pogotovo ne o stanju u gospodarski zapuštenim područjima ili o nužnosti državne intervencije u gospodarstvo, kaže dr. Tadić.

– Nema ni na ‘desnici’ tipično desnih priča o smanjenju državnog utjecaja, smanjenju poreza i socijalnih davanja te o slobodi poduzetništva. Geneza hrvatskih stranaka i višestranačja drukčija je od one u zapadnom, razvijenom dijelu EU. Kod nas je na djelu paradoks: niži, siromašniji slojevi društva tj. radništvo glasa za HDZ, dok srednji sloj, tj. činovništvo, glasa za SDP, iako bi trebalo biti obratno. ‘Desnu’ oporbu HDZ-u danas čine dvije skupine stranaka i političara, oni koji nisu svoju političku karijeru započeli u HDZ-u, ali su bili u koaliciji s tom strankom te oni koji su neko vrijeme bili članovi HDZ-a, analizira Tadić, piše novinar Večernjeg lista Zoran Vitas.

Hrvatska
Izbor urednika
Politika