Peternel o Brezovici: Mislio sam da će biologija odraditi svoje, ali nasljednici su još ostrašćeniji

Dan antifašističke borbe ponovno je otvorio stare hrvatske prijepore. Brezovica je i ove godine bila više od komemoracije. Bila je politička pozornica. Ondje se još jednom pokazalo da se u Hrvatskoj Drugi svjetski rat rijetko završava na povijesnim knjigama. Češće završava u dnevnoj politici, u povicima, optužbama i podjelama koje se prenose s generacije na generaciju.

O tome je u emisiji Zoom govorio saborski zastupnik DOMiNO-a Igor Peternel. U razgovoru se osvrnuo na verbalni sukob u Brezovici, odnos prema partizanima i komunizmu, ali i na šire teme: inflaciju, euro, stanje u zdravstvu, ulogu privatnika u sustavu, braniteljske mirovine, nedostatak reformi i političku jesen koja slijedi.

No središnji dio razgovora bio je Brezovica. I rečenica koja bi mogla najbolje sažeti Peternelov pogled na hrvatske ideološke sukobe:

— Ja sam mislio i vjerovao da će to riješiti biologija. Međutim, biologija ništa ne rješava jer ostaju nasljednici koji su puno ostrašćeniji čak i od svojih prethodnika — rekao je Peternel.

Ta izjava odnosila se na komuniste, partizane i njihovo političko nasljeđe. Peternel tvrdi da se u Hrvatskoj godinama očekivalo kako će ideološke podjele s vremenom oslabjeti. Po njemu, dogodilo se suprotno. Ne samo da nisu nestale, nego su, smatra, kod dijela mlađih ljudi dobile novu energiju.

Brezovica kao godišnji povratak stare rasprave

Peternel je rekao kako se u Brezovici, prema njegovu iskustvu, gotovo svake godine dogodi neki oblik incidenta. Ove godine, naveo je, došlo je do verbalnog sukoba s Eugenom Jakovičićem.

— Uvijek ima problema jer oni nisu navikli čuti drugo mišljenje — rekao je Peternel.

Prema njegovoj ocjeni, dio ljudi koji dolazi na takva obilježavanja ne doživljava drugačije mišljenje kao legitimno političko stajalište, nego kao provokaciju koju treba ugušiti. Posebno je naglasio da je ondje došao kao saborski zastupnik, s pozivnicom, te da je želio održati konferenciju za medije.

Peternel pritom ne smatra da je riječ samo o izoliranom incidentu. Za njega je Brezovica simbol šireg problema. Tvrdi da Hrvatska ni 35 godina nakon osamostaljenja nije razdvojila antifašizam kao civilizacijski otpor nacizmu i fašizmu od komunističkog režima i jugoslavenske države.

— Ovo je samo naoko rasprava o prošlosti. To je rasprava o budućnosti — poručio je Peternel.

Baka, prabaka i pitanje moralnog ucjenjivanja

U razgovoru se otvorila i tema njegove bake i prabake, za koje se posljednjih dana u medijima isticalo da su tijekom Drugog svjetskog rata spašavale Židove. Peternel je rekao da je na to ponosan, ali smatra da se ta činjenica pogrešno koristi u javnoj raspravi.

Prema njegovim riječima, spašavanje ljudskog života bilo je moralna i građanska dužnost, ali to ne znači da je njegova obitelj podržavala komunistički sustav, partiju, partizanski pokret ili kasniju jugoslavensku državu.

— Moja baka je spasila život svoje prijateljice i u tome je sudjelovala njezina majka, moja prabaka. Ja sam na to ponosan. Ali problem je što oni ne razumiju da mi spašavamo, a oni zagovaraju one koji ubijaju — rekao je Peternel.

Ocijenio je da se u Hrvatskoj i dalje teško prihvaća mogućnost istodobne osude ustaških i komunističkih zločina. Prema njegovu stavu, svaki pokušaj rasprave o komunističkim zločinima vrlo se brzo pretvara u optužbe za revizionizam.

Peternel smatra da je to namjerno zamagljivanje rasprave. Po njemu, netko je mogao spašavati progonjene ljude tijekom rata, a istodobno ne podržavati uspostavu komunističke Jugoslavije.

— Možeš spasiti nekoga zato što to smatraš svojom dužnošću, zato što imaš prijatelja kojeg si dužan spasiti, ali to ne znači da podržavaš represivnu socijalističku Jugoslaviju — rekao je.

Učbenici, škole i ono što se prenosi mladima

Peternel je dio razgovora posvetio i nastavi povijesti. DOMiNO je, rekao je, organizirao okrugli stol u Saboru upravo zato da bi se otvorilo pitanje što djeca danas uče o Drugom svjetskom ratu, partizanskom pokretu, komunističkim zločinima i uspostavi Jugoslavije.

Prema njegovu mišljenju, ključno je pitanje govori li se u školama dovoljno jasno o karakteru partizanskog pokreta i poslijeratne jugoslavenske države. Smatra da se o pojedinim temama govori previše oprezno, usputno ili u narativu oslobođenja, bez jasnog prikaza represije, oduzimanja ljudskih prava i komunističkog nasilja.

— Želimo znati tko su autori, kakvi su programi, kako se opisuje to razdoblje i kako se nastava praktično izvodi — rekao je Peternel.

Pritom je kritizirao HDZ i SDP jer, kako kaže, njihovi zastupnici nisu pokazali interes za taj okrugli stol. Usporedio je to s temama koje su medijski atraktivnije, poput Jasenovca, na kojima se političari rado pojavljuju.

— Kad se razgovara o tome što naše buduće generacije trebaju učiti u školama, to ih manje zanima — rekao je.

HDZ i politika dvostrukog kolosijeka

Jedna od najoštrijih Peternelovih kritika odnosila se na HDZ. Govoreći o odnosu prema antifašizmu, partizanskim pjesmama i Brezovici, Peternel je ocijenio da HDZ vodi dvostruku politiku.

Podsjetio je da je zagrebački HDZ kritizirao koncert partizanskih pjesama u Lisinskom, dok istodobno Vlada sudjeluje u obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici.

— To je kao da nije ista stranka — rekao je Peternel.

Za Možemo! je rekao da je, s njegove pozicije, ideološki neprihvatljivo, ali barem dosljedno. HDZ-u zamjera što, kako tvrdi, jedno govori prema desnim biračima, a drugo radi kada je riječ o državnoj politici.

— HDZ grada Zagreba osuđuje partizanske pjesme, a tjedan dana kasnije Vlada nas poziva u Brezovicu da slavimo partizane — rekao je.

Peternel smatra da je HDZ danas stranka centra, odnosno, kako je rekao, briselskog mainstreama. Po njemu, HDZ ide tamo gdje procijeni da je politički najmanje rizično.

U tom kontekstu spomenuo je i premijera Andreja Plenkovića.

— Plenković će se poslikati s Thompsonom na probi, ali neće doći na koncert. Njegovi će galamiti protiv partizanskih pjesama koje organizira netko drugi, ali će sam organizirati partizanski dernek u Brezovici — rekao je Peternel.

Euro, cijene i Plenkovićeva odgovornost

Nakon ideoloških tema, razgovor je prešao na inflaciju i životni standard. Peternel je rekao da nije fiskalni stručnjak, ali da je rast cijena nakon uvođenja eura bio logičan i očekivan.

Prema njegovu mišljenju, iskustva drugih država pokazivala su da nakon uvođenja eura dolazi do rasta cijena. Na hrvatski slučaj, dodao je, utjecale su i druge okolnosti: posljedice pandemije, ratovi, slaba industrijska baza i pretjerana oslonjenost na turizam.

— Platili smo ogromnu cijenu. Ljudi su više nego ikad zabrinuti kako će preživjeti i kako će zadržati barem dio standarda na koji su navikli — rekao je Peternel.

Posebno je istaknuo umirovljenike.

— To što se događa s umirovljenicima, kolike su te mirovine i kako ljudi preživljavaju, meni nije jasno. Svaka im čast kako ostaju mirni uz takva primanja — rekao je.

Peternel je izravno odgovornost vezao uz premijera Plenkovića. Ocijenio je da je Plenković već deset godina na vlasti i da je u tom razdoblju imao iznimnu koncentraciju moći.

— Sve što u Hrvatskoj imamo, i dobro i loše, Plenkovićevo je — rekao je.

Priznao je da je u tom razdoblju bilo i dobrih stvari, poput obnove bolnica i Pelješkog mosta, ali smatra da je ključni problem izostanak strateške gospodarske politike, industrijalizacije i energetske otpornosti.

— Svaka kriza je nama katastrofa — poručio je.

Medikol nije početak problema, nego posljedica sustava

U dijelu razgovora o zdravstvu, Peternel je odbacio tezu da se problemi hrvatskog zdravstvenog sustava mogu svesti na privatnike ili pojedine ustanove poput Medikola.

Po njemu, ključni problem je sustav. Hrvatska, tvrdi, nikada nije provela ozbiljnu zdravstvenu reformu. Zalaže se za snažno državno kontrolirano zdravstvo s izraženom socijalnom komponentom, ali smatra da sustav mora imati jasna pravila kada uključuje privatni sektor.

— Problem je u sustavu. Reformu zdravstvenog sustava trebali smo provesti odavno — rekao je.

Peternel smatra da hrvatsko zdravstvo ima vrhunske stručnjake, ali ne zadovoljava ni osnovne kriterije dostupnosti. Posebno je upozorio na razliku između Zagreba i manjih sredina.

Prema njegovu primjeru, osoba u centru Zagreba i osoba na otoku nemaju jednaku šansu kada se pojave prvi simptomi ozbiljne bolesti. Dok netko dođe do liječnika, pregleda, dijagnostike i liječenja, vrijeme može biti presudno.

— Ako se radi o malignoj bolesti, šanse za preživljavanje nekoga iz udaljenije sredine mogu biti osjetno manje nego nekoga u centru Zagreba — rekao je Peternel.

Za Medikol je rekao da je godinama prisutan u sustavu i da nije vezan samo uz jednu vlast. Spominjao je razdoblja različitih vlada i ministara. Problem, smatra, nastaje jer nisu uređena pravila suradnje javnog i privatnog zdravstva.

— Ako nemate strogo definirana pravila igre, onda imate ogromnu mogućnost pogodovanja, korupcije i skretanja novca na privatne račune — rekao je.

Liječnici odlaze, sestre nedostaju, a država je zakasnila

Peternel je nedostatak kadra u zdravstvu povezao s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Njegova teza je oštra: Hrvatska je školovala mlade i stručne ljude, a oni zatim odlaze raditi u bogatije zemlje.

— EU ne postoji zato da bi naše blagajnice iz Konzuma otišle raditi u Portugal, nego zato da bi najkvalitetnije i najobrazovanije mlado stanovništvo otišlo u bogatija društva — rekao je Peternel.

Tu tvrdnju proširio je na liječnike i medicinske sestre. Rekao je da mladi specijalist u Hrvatskoj može imati dobru perspektivu kroz nekoliko godina, ali sada živi s obitelji, neriješenim stambenim pitanjem i ponudom iz inozemstva koja je višestruko veća.

— On zna da mu se negdje drugdje nudi pet i pol tisuća eura. I odlazi. To je problem — rekao je.

Za medicinske sestre rekao je da ih jednostavno nema dovoljno. Po njemu, Hrvatska u EU nije ušla dovoljno pripremljena kao društvo.

— Možete se hvaliti da na burzi nema nezaposlenih. Naravno da nema, jer neki su zaposleni preko veze, a drugi su otišli van — rekao je.

Vrtići kao demografski apsurd

Govoreći o demografiji, Peternel se osvrnuo i na problem vrtića. Upozorio je na rigidnost sustava upisa djece, koji roditelje stavlja u gotovo apsurdnu situaciju.

Prema njegovim riječima, roditelji praktički moraju planirati kada će im se dijete roditi kako bi ga mogli upisati u vrtić. Ako dijete nema navršenu godinu dana u vrijeme upisa, roditelji mogu ostati bez mjesta, pa moraju plaćati privatni vrtić ili dadilju.

— Zamislite koliko je to bizarno. Morate gađati kada će vam se roditi dijete — rekao je Peternel.

Smatra da bi dostupnost vrtića u bilo koje doba godine bila jedna od važnih demografskih mjera.

— Ljudi ne žele da im tema dječjeg vrtića bude još jedna briga u svakodnevnom životu — rekao je.

Tomašević, Holding i Mirogoj

Razgovor se dotaknuo i Zagreba. Na pitanje o problemima u Zagrebačkom holdingu i odlascima iz gradskih podružnica, Peternel je rekao da Tomaševićevoj vlasti najmanje zamjera pojedinačne slučajeve korupcije ili pogodovanja, jer, kako kaže, takvih slučajeva ima u svakoj vlasti.

— Ljudi su kvarljiva roba. Bit će slučajeva korupcije i pogodovanja. Tako je to u svim vlastima — rekao je.

No Tomaševiću zamjera ideološku i upravljačku politiku. Posebno je izdvojio Mirogoj.

— To je biser kulture, remek-djelo Hermana Bolléa, a arkade su zatvorene šest godina. Ne možete zapaliti svijeću. Šest godina — rekao je Peternel.

Opisao je stanje na groblju kao sliku upravljačke nemoći.

— Ako Mirogoj nakon šest godina izgleda tako kako izgleda, onda to moraju shvatiti kao svoju osobnu kartu — rekao je.

Pritom je odbacio HDZ-ovu tezu da je Možemo! stranka stvorena za lopovluk.

— Ne, nisu. Oni su stvoreni da bi nametali nama potpuno neprihvatljivu ideološku politiku — rekao je Peternel.

Branitelji između Možemo! i HDZ-a

U dijelu o braniteljskim mirovinama Peternel je komentirao prijedloge koji se odnose na branitelje koji su nakon rata nastavili raditi, a tek se kasnije umirovili.

Rekao je da problem postoji i da ga ne treba ignorirati. Smatra da su Možemo! politički dobro prepoznali rupu u sustavu i time HDZ doveli u neugodnu poziciju.

— Taj problem zaista postoji. Ako si se umirovio odmah nakon rata, imaš određena prava, a ako si nastavio raditi pa se kasnije umirovio, ne možeš koristiti neke dodatke. Taj problem postoji — rekao je.

Prema Peternelu, HDZ se loše branio jer je prijedlog odbijao više zato što dolazi od Možemo!, a ne zato što se o njemu ne bi moglo raspravljati.

— Sabor je Sabor. U Saboru predlažu oni koje je narod izabrao — poručio je.

Smatra da Možemo! koristi braniteljske teme za obračun s HDZ-om, ali i da je HDZ godinama branitelje koristio kao sigurnu biračku bazu.

Vlada bez velikih reformi

Govoreći o radu Vlade i Sabora, Peternel je rekao da se u Saboru trenutačno ne vidi ozbiljna reformska agenda. Prema njegovu dojmu, na dnevni red dolaze uglavnom lakše teme, dok se ideološki i sistemski osjetljive teme odgađaju.

— Tehnički se odrađuje posao — rekao je.

Kao ključne reforme naveo je mirovinski i zdravstveni sustav, ali smatra da se u njih nitko ne usudi ozbiljno dirati jer su interesne skupine prejake.

— U zdravstvenoj reformi imate jako puno zainteresiranih strana: farmaceutsku industriju, privatne ustanove, bolničke autoritete, različite lobije. I onda se obično ne dira ništa — rekao je.

Posebno je upozorio da Hrvatska infrastrukturno ovisi o europskom novcu. Rekao je da su bolnice obnovljene europskim sredstvima i novcem povezanim s posljedicama potresa, ali da to samo pokazuje koliko je država ovisna o vanjskim izvorima financiranja.

— Samim tim što stalno spominju europski novac kao nešto ključno, priznaju da je to novac bez kojeg ne možemo živjeti — rekao je.

Desnica, DOMiNO i politička jesen

Na kraju razgovora Peternel je govorio o političkoj jeseni i ulozi DOMiNO-a na desnom političkom spektru. Rekao je da stranka nastavlja graditi nastup na istim programskim načelima i da se ne odriče tema zbog kojih je i nastala.

Najavio je da će nastaviti otvarati pitanja obrazovanja, zdravstva, kulturne politike, statusa nastavnika, umirovljenika i svih poteza Vlade za koje smatraju da dugoročno ne jamče bolji život građana.

Posebno je govorio o položaju nastavnika. Rekao je da njihov problem nije samo plaća, nego i gubitak društvenog ugleda.

— Nije problem nastavnika samo to što je potplaćen. Problem je što nema društveni ugled koji je nekada imao — rekao je Peternel.

Za njega su obrazovanje, zdravstvo i kulturna politika ključne točke za budućnost Hrvatske. Upravo zato se, kaže, rasprava o Brezovici ne može svesti samo na prošlost. Ona se, prema njegovu tumačenju, stalno vraća jer nikada nije razriješena.

I zato je njegova najjača poruka iz emisije upravo ona o biologiji. Peternel je mislio da će vrijeme odraditi svoje. Sada tvrdi da nije.

— Biologija nije riješila ništa — poručio je.