Okrugli stol zeleno-lijevog bloka: Predložene mjere reforme pravosuđa nedovoljne
Sudionici okruglog stola o nacrtu Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava (2021.-2027.), održanog danas u organizaciji saborskog Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, zaključili su da predložene mjere neće dovoljno povećati učinkovitost, transparentnost i odgovornost pravosudnog sustava.
Predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić (Možemo) naglasila je da treba mijenjati odnos politike prema pravosuđu “jer zakonodavna i sudska vlast jesu neovisne jedna od druge, ali ne smiju bit odvojene željeznom zavjesom”.
– Svima nam je cilj napokon započeti reformu pravosudnog sustava kao proces koji će u konačnici rezultirati većim povjerenjem građana u sustav i pristupu pravdi kao osnovnom elementu svakog modernog društva, rekla je Benčić.
Predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlata Đurđević ocijenila je da nacrt identificira probleme u pravosuđu i nudi rješenje vezano za transparentnost objave presuda, ali da određene probleme izričito i prešutno negira. Dodala je da je nacrt plana neambiciozan i zadržava status quo, osim u određenim vrlo skromnim elementima.
Slabo povjerenje građana u sustav
– Pozitivno je što smo napravili barem iskorak koji se tiče objave presude i što se priznaju određeni problemi, a što u ovakvim dokumentima nismo dosad vidjeli, iako to priznanje stanja ne proizlazi iz analize proizašle iz državnih institucija, već uglavnom iz izvješća Europske unije, kazala je Đurđević.
Neven Mates iz Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo naglasio je da su osnovni problemi hrvatskog pravosuđa slabo povjerenje građana u sustav i njegova neefikasnost te sporost u donošenju odluka.
– Osim najave o objavljivanju presude gotovo ništa drugo se ne može naći u nacrtu, dok po pitanju sporosti pravosuđa imamo obećanja, ali ne i previše kredibilnih mjera. Nacrt ne nudi ni rješenja vezana za mehanizme odgovornosti, ustvrdio je Mates koji je dokument ocijenio “skromnim i neobećavajućim”.
Sudac Ustavnog suda Goran Selanec istaknuo je da javnost nije zadovoljna sudstvom i da ne vjeruje u njegovu potpunu nepristranost, dok sudstvo istovremeno ne odgovara na učinkovit način.
Prioriteti nedovoljni i nepravodobni
– Sudstvo u Hrvatskoj je, kao i u Mađarskoj te Poljskoj, izgubilo povjerenje građana, nakon čega su određene političke snaga unutar te dvije države iskoristile to nepovjerenje i udarile na sudstvo na način da građani više nisu reagirali jer je nestalo povjerenje. Predloženi nacrt je dobar početak za otvorenu raspravu kako bismo osvijestili neke stvari i odmaknuli se od onog što se događa u pojedinim državama članicama EU, rekao je Selanec.
Profesor građanskog procesnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Alan Uzelac ocijenio je da je sama činjenica o postojanju nacrta korak unaprijed jer su zadnji strateški dokumenti sličnog tipa datirali iz razdoblja od 2013. do 2018. ali je dodao da većina strateških prioriteta nisu dovoljni niti pravodobni.
Ministarstvo pravosuđa i uprave uputilo je u prosincu u javno savjetovanje Nacrt Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava od 2021. do 2017. godine koji je zamišljen kao strateški dokument koji bi trebao sadržavati srednjoročne prioritete koji bi unaprijedili i optimizirali procese u pravosuđu.
