Od ulaska u EU udvostručio se broj Hrvata u Njemačkoj
U Njemačkoj je lani bilo 426.845 naših državljana, što znači da se broj hrvatskih državljana u toj zemlji gotovo udvostručio nakon ulaska Hrvatske u EU jer ih je 2012. bilo 224.971, piše Večernji list.
Hrvatski državljani se prema Državnom statističkom uredu u Wiesbadenu nalaze na 6. mjestu stranih useljenika nakon državljana Turske, Poljske, Sirije, Rumunjske i Italije, navodi dnevnik. Lani se iz Hrvatske u Njemačku doselilo 26.335 hrvatskih državljana, a istodobno se iselilo njih 10.305.
Inače, u pandemijskoj godini Njemačka je imala najmanji priljev stranaca, no pitanje je koliko je utješno što se lani iselilo manje hrvatskih državljana, osobito u usporedbi s najgorim godinama ezgodusa 2018., 2017., i 2016. kada se u Njemačku iseljavalo, prema preciznoj njemačkoj statistici, više od 50 tisuća hrvatskih državljana.
Politolog i povjesničar Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta prognozira da bi zbog promjene načina rada koji je donijela pandemija, a zbog koje će sve više prevladavati rad na daljinu, i iseljavanje Hrvata u Njemačku moglo stati za pet godina, a dio iseljenika mogao bi se i vratiti.
– Zapad još neko vrijeme neće odustati od uvoza radne snage kao ključne mjere u obnavljaju svog stanovništva. Ali ni to neće vječno trajati. Pod utjecajem četvrte industrijske revolucije koja je pojavom koronakrize dobila neviđenu akceleraciju, stvara se potpuno novi oblik ekonomije.
– Teleworking će zamijeniti brojna radna mjesta na način da će nakon socijalizacije radnika i učenika, kojoj upravo svjedočimo, brojna zanimanja prijeći u sferu rada na daljinu. A to znači da će radnik, primjerice, iz Moldavije iz svog stana obavljati ono što sada obavlja Hrvat u Stuttgartu. Moja procjena je da će za pet godina uslijed ove potpune preobrazbe načina rada koji donosi teleworking stati iseljavanje iz Hrvatske, ali nastupiti i veći povratak, govori Jurić, donosi Večernji list.
