O Olimpijskim igrama u Sarajevu danas svjedoče samo zapušteni ostaci nekadašnjih borilišta
Sarajevo je u četvrtak u znaku obilježavanja 40. obljetnice XIV. Zimskih olimpijskih igara. O tom vrhunskom sportskom događaju u nekadašnjoj Jugoslaviji danas svjedoče samo zapušteni ostaci nekadašnjih borilišta na okolnim planinama.
Spektakularno otvaranje olimpijskih igara na stadionu Koševo 8. veljače 1984. uz publiku od 60 tisuća ljudi i paljenje plamena Sande Dubravčić predstavljalo je krunu napora koji su trajali više od 15 godina, ali malo je poznato da idejni tvorci te ideje dolaze iz malene skupine sportskih entuzijasta čiju su jezgru činili profesori sarajevskog Fakulteta tjelesnog odgoja Slavko Podkubovšek i Ljubiša Zečević.
Međunarodni olimpijski odbor Sarajevu je organiziranje olimpijskih igara povjerio u svibnju 1978. godine. Glavni grad BiH tada je pobijedio japanski Sapporo i švedski Göteborg. Pobjedu Sarajevu uz ostalo je osigurala i činjenica da je ono nudilo borilišta u razmaku od 30 kilometara od središta grada što ni Japanci niti Šveđani nisu mogli ponuditi.
Bjelašnica i Igman oživjele su nakon 1978. godine kada je počelo probijanje skijaških staza, izgradnja olimpijskih skakaonica i sjedežnica. Uz to je na Trebeviću izgrađena bob staza, Jahorina je dobila nove skijaške staze, a u samom gradu izgrađena je nova olimpijska dvorana.
Skijaški sport u tadašnjoj Jugoslaviji tada je bio u usponu, a sarajevske olimpijske igre osigurale su tadašnjoj državi i prvo dugo sanjano olimpijsko srebro koje je osvojio Jure Franko u veleslalomu. On je time preuzeo slavu za koju se očekivalo kako će pripasti Bojanu Križaju, tada najvećoj skijaškoj nadi.
Sarajevske igre bile su najbolje dotad, po ocjeni tadašnjeg predsjednika MOO-a Juana Antonija Samarancha. Ime Sarajeva doprlo je do dvije milijarde gledatelja diljem svijeta koliko ih je prema procjenama MOO u izravnim prijenosima pratilo natjecanja.
Nepunih osam godina kasnije Sarajevo je ponovo bilo na televizijskim ekranima diljem svijeta, opkoljen srpskom paravojskom. Među prvim žrtvama rata bio je čuvar trebevićke bob staze, a već u početnim topničkim napadima zapaljena je i teško oštećena olimpijska dvorana Zetra. Ona je i jedini olimpijski objekt koji će biti obnovljen nakon rata, i to sredstvima MOO-a.
