NA DANAŠNJI DAN: Observer, Galvani, Franco, Kandinsky, Cesarec, svemirska stanica, Davis Cup

2020-12-04-dndd

Prvi broj britanskog The Observera, najstarijeg tjednika na svijetu – 1781.

Prvi broj britanskog tjednika The Observer objavljen je u nedjelju, 4. prosinca, 1791. godine. Od tada Observer izlazi svake nedjelje i najstariji je tjednik na svijetu.

Izdaje ga nakladnik Guardian Media Group, što The Observer čini sestrinskom novinom dnevnika The Guardian, koji izlazi od ponedjeljka do subote.

Luigi Galvani, talijanski znanstvenik i liječnik – 1789.

Dana 4. prosinca 1798. godine u Bologni je umro Luigi Galvani, talijanski znanstvenik i liječnik. Galvani je otkrio važan izvor struje koji će se kasnije nazvati galvanski članak. Svojim čuvenim eksperimentom sa žabljim kracima postavio je temelj elektrokemije. U svom radu Galvani zaključuje da životinjsko tkivo sadrži do tada zanemarivanu životnu silu, koju je nazvao “životinjski elektricitet”, a koja je odgovorna za aktivaciju živaca i mišića u kontaktu s metalom. Smatrao je da je ta nova sila još jedna vrsta elektriciteta pored ‘”prirodnog”, kojeg proizvodi munja ili električna jegulja i “umjetnog” dobivenog trenjem (npr. statički elektricitet).

Francisco Franco, španjolski političar i diktator – 1892.

Francisco Franco, punog imena Francisco Paulino Hermenegildo Teódulo Franco y Bahamonde Salgado Pardo, rođen je 4. prosinca 1892. godine u španjolskom mjestu Ferrol. Bio je vođa Španjolske od 1939. do smrti, 1975. godine. Njegova je vladavina obilježena španjolskim nacionalizmom, imperijalističkim težnjama, centralizmom i tradicionalnim vrijednostima. Vođa države postao je nakon pobjede u Španjolskom građanskom ratu, koji se razvio iz vojnog puča kojeg je Franco poveo nakon izbora 1936. godine. U Španjolsku je uveo diktaturu – neistomišljenike je ugnjetavao, a s oporbenim se političarima sukobljavao silom. Španjolska je postala demokratska zemlja nakon Francove smrti.

Vasilij Vasiljevič Kandinski – 1866.

Vasilij Vasiljevič Kandinski (Moskva, 4. prosinca 1866. – Neuilly-sur-Seine, 13. prosinca 1944.) bio je ruski slikar. Jedan od najvažnijih slikara XX. stoljeća uz Picassa. Bio je vođa grupe iz Münchena – Der Blaue Reiter.

Godine 1911., Kandinski zajedno sa Franzom Marcom osniva ekspresionističku umjetničku družinu Der Blaue Reiter (Plavi jahač), koja je dobila ime zbog Kandinskijeve ljubavi prema plavoj boji i Marcove ljubavi prema konjima.

Marc i Kandinski su organizirali mnoge avangardne izložbe u mnogim galerijama, što je doprinijelo razvoju njemačkog ekspresionizma.

Nakon dolaska Hitlerovog nacističkog režima na vlast 1933., Kandinski je morao odstupiti sa mjesta predavača u Weimaru, te se preselio u Pariz gdje je ostao do smrti.

Kandinski se danas smatra jednim od najutjecajnijih slikara svoje generacije, doprinjevši razvoju ekspresionizma i apstrakcije svojim radom.

Njegova djela spadaju u umjetnički pokret danas znan kao apsktaktni ekspresionizam.

Ubojstvo hrvatskog pisca Augusta Cesarca – 1941.

Hrvatski književnik, publicist i politički djelatnik August Cesarec rođen je 4. prosinca 1893. godine u Zagrebu. Još kao gimnazijalac Cesarec je bio socijalistički angažiran, zbog čega je više puta bio i zatvaran, a 1912. godine je osuđen na tri godine robije pod optužbom za suučesništvo u atentatu na kraljevskog povjerenika Slavka Cuvaja. Nakon sloma Austro-ugarske pristupio je Socijaldemokratskoj stranci. S Miroslavom Krležom pokrenuo je i uređivao 1919. godine časopis Plamen koji je u kolovozu iste godine zabranjen. Objavljivao je putopise, prevodio Maksima Gorkog, Victora Hugoa i Emilea Zolu te je pisao u mnogim listovima, časopisima i tjednicima. Najznačajniji dio opusa čine mu romani Careva kraljevina, Zlatni mladić i Bjegunci u kojima se bavi moralnom dekadencijom hrvatskoga građanskog društva prije i neposredno nakon Prvog svjetskog rata. U početku piše ekspresionistički, a poslije se sve više priklanja realističkom konceptu književnog oblikovanja. Cesarčevo posljednje za života objavljeno djelo, Sin domovine, drama o Eugenu Kvaterniku, napisana je u duhu slobodarskih težnji hrvatskog naroda.

Cesarca su, kao istaknutog ljevičara, nakon zatočenja u Kerestincu, ubile ustaše u srpnju 1941. godine.

Međunarodna svemirska stanica – 1998.

Dana 4. prosinca 1998. prvih 6 astronauta poslano je Space Shuttle Endeavourom da pričvrste modul za Zaryu FBG kako bi počeli sklapati Međunarodnu svemirsku stanicu, na koju je do 4. prosinca 2008 spojeno 24 od ukupno 32 modula potrebnih za dovršetak postaje. Međunarodna svemirska postaja (ISS) je zajednički projekt između (NASA), SAD(RKA), Rusije (JAXA) Japanu, (ADS) Kanade i jedanaest europskih zemalja (ESA).Svemirska postaja je u niskoj orbiti i može se vidjeti sa Zemlje golim okom. Od 2. studenoga 2000 svemirska postaja je kontinuirano popunjena. Međunarodna svemirska postaja je došla nakon hladnog rata koji je završio sa “Sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije o suradnji u istraživanju i korištenju svemira u mirnodopske svrhe”.

Pobjedom Ančića Hrvatska stigla do naslova pobjednika Davisova kupa – 2005.

Dana 4. prosinca 2005. godine pobjedom Marija Ančića nad Slovakom Michalom Mertinakom (7:6 (1), 6:3, 6:4) Hrvatska je u Bratislavi prvi put u svojoj povijesti stigla do naslova pobjednika Davisova kupa u tenisu.

Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine. Davis Cup kao takav službeno je ukinut 2018. u korist novoga Davis Cupa u novom formatu. Prva pobjednica Davis Cupa u originalnom formatu su Sjedinjene Američke države (1900.), a posljednja Hrvatska (2018.).

Hrvatska teniska reprezentacija je 2005. godine prvi put osvojila Davisov kup. Tako je postala 12. zemlja pobjednica od osnutka kupa. Osim toga, Hrvatska je prva pobjednica koja nije ujedno bila nositelj u Svjetskoj skupini.

.

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;

Hrvatska
Vremeplov