Miro Kovač: Moramo izaći iz jugoslavenskog načina razmišljanja prema Srbiji

Hrvatska mora raditi na sebi, jačati proizvodnju, energetsku otpornost, obranu i svijest o pripadnosti vlastitoj političkoj zajednici. To je, prema ocjeni bivšeg ministra vanjskih poslova Mire Kovača, temelj iz kojeg Hrvatska može voditi ozbiljniju vanjsku politiku u vremenu u kojem se mijenja odnos snaga u Europi i svijetu.

Bosna i Hercegovina ponovno je pred starim pitanjem koje nikada nije riješeno: mogu li Hrvati u toj zemlji sami birati svoje političke predstavnike ili će o tome odlučivati drugi. O toj temi, ali i o Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Europskoj uniji i hrvatskim nacionalnim interesima, u emisiji ZOOM govorio je bivši ministar vanjskih poslova, diplomat i povjesničar dr. Miro Kovač.

Kovač je na početku razgovora naglasio kako se Bosna i Hercegovina ne može promatrati kao država jednoga većinskog naroda i manjina, nego kao višenacionalna država s tri državotvorna naroda.

– Bosna i Hercegovina nije država u kojoj postoji jedan većinski narod i manjine. Tamo postoje tri ustavotvorna naroda – rekao je Miro Kovač.

Prema njegovoj ocjeni, Hrvati u Bosni i Hercegovini autohton su i državotvoran narod, a problem izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH ostaje jedno od ključnih pitanja hrvatske politike prema toj zemlji. Kovač je rekao da se prilikom daytonskog uređenja očito nije računalo na mogućnost da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva.

– To Hrvate s pravom muči. To treba ispraviti – poručio je Kovač.

Amerikanci su ključni za rješenje u Bosni i Hercegovini

Kovač smatra da se pitanje legitimnog predstavljanja neće riješiti samo unutarnjim dogovorom jer, kako je rekao, ne vidi mehanizam kojim bi se bošnjačku stranu natjeralo na kompromis. Kao realan put vidi snažniji angažman Sjedinjenih Američkih Država.

– Jedini koji bi mogli to pitanje dići na pravu političku razinu i natjerati prvenstveno Bošnjake na kompromis su Amerikanci – rekao je Kovač.

Dodao je kako sadašnji američki interes u Bosni i Hercegovini vidi ponajprije kroz energetiku, odnosno kroz nastojanje da se zemlja energetski odvoji od Rusije. Ipak, smatra da bi Hrvatska upravo s američkom administracijom morala intenzivno razgovarati o položaju Hrvata u BiH.

– Ako hoćemo da Bosna i Hercegovina bude dugoročno stabilna, ključan je hrvatski državotvorni element, Hrvati u BiH, koji mora biti ravnopravan i zadovoljan – naglasio je Kovač.

Govoreći o ulozi Hrvatske, podsjetio je da Hrvatska nije vanjski promatrač, nego zemlja koja ima posebnu odgovornost prema Bosni i Hercegovini.

– Hrvatska je suosnivačica Federacije Bosne i Hercegovine. I sada netko kaže da se Hrvatska miješa. Ne, Hrvatska se ne miješa, Hrvatska ima obvezu raditi na tome da opstane Bosna i Hercegovina kao neovisna država – rekao je Kovač.

Crna Gora i hrvatski uvjeti

U razgovoru o Crnoj Gori Kovač je komentirao jasnije hrvatsko postavljanje prema otvorenim pitanjima, od obeštećenja logoraša do nestalih osoba, imovine i ratne prošlosti. Pritom je podsjetio da je Hrvatska sličan pristup ranije zauzela prema Srbiji.

– Mi smo tada probili zvučni zid. Napravili smo presedan, dobivali smo batine i vani. Drago mi je da je Hrvatska sada iskoristila taj presedan – rekao je Kovač.

Naglasio je da Hrvatska mora artikulirati svoje uvjete, ali i paziti da oni ne ostanu samo na razini lijepih riječi.

– Moramo imati svoje uvjete. Samo želim da se, osim lijepih riječi, te stvari i dogode – poručio je Kovač.

Sjeverna Makedonija kao primjer slabosti proširenja

Kovač je govorio i o Sjevernoj Makedoniji, zemlji koja je zbog euroatlantske perspektive promijenila ime, ušla u NATO, ali i dalje čeka ozbiljniji pomak prema Europskoj uniji. Prema njegovoj ocjeni, Makedonija je u posebno teškoj poziciji jer su njezini susjedi, najprije Grčka, a zatim Bugarska, vrlo jasno koristili bilateralne uvjete.

– Meni je žao da su Makedonci u velikoj mjeri žrtve toga da susjedi imaju snagu svoje poglede na nacionalni interes artikulirati tako da mogu zaustaviti Makedoniju – rekao je Kovač.

Usporedio je NATO i Europsku uniju, ističući da je u NATO-u presudna uloga Sjedinjenih Američkih Država, dok je Europska unija mnogo sporija i složenija u donošenju odluka.

– NATO je nešto drugo. U NATO-u postoji jedan gazda. Zove se SAD – rekao je Kovač.

Srbija sebe vidi kao regionalnu silu

Govoreći o Srbiji, Kovač je ocijenio da Srbija ne može ući u Europsku uniju ako ne prihvaća primat europske politike. Usporedio je to s Turskom, za koju je rekao da sebe vidi kao regionalnu silu i zato ne prihvaća da joj drugi određuju vanjsku politiku.

– Isto tako Srbija. Srbija ima mišljenje o sebi da je regionalna sila – rekao je Kovač.

Prema njegovim riječima, Srbija želi zadržati utjecaj u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, a takvo djelovanje nije spojivo s punopravnim članstvom u Europskoj uniji.

– To ne možete činiti više na taj način ako ste u Europskoj uniji. Zato postoji otpor u Srbiji da se uđe u Europsku uniju jer bi ona bila okljaštena vanjskopolitički – ocijenio je Kovač.

Na pitanje o srpskom naoružavanju rekao je da Hrvatska na to mora imati odgovor.

– Ako se Srbija naoružava, Hrvatska na to mora imati odgovor. Nema tu puno pametovanja – poručio je Kovač.

Pritom je naglasio da Hrvatska ne smije ostati zarobljena u starim obrascima.

– Moramo izaći iz jugoslavenskog načina razmišljanja – rekao je Kovač.

Dodao je da Hrvatska Srbiju ne mora mijenjati niti joj određivati smjer, ali mora jasno odgovoriti kada Srbija od Hrvatske nešto traži, a istodobno vodi politiku koju Hrvatska ne može prihvatiti.

Europska unija je proizvod slabosti zapadne Europe

Velik dio razgovora bio je posvećen Europskoj uniji. Kovač je rekao da je europska integracija nastala nakon Drugog svjetskog rata kao rezultat slabosti zapadnoeuropskih država i američkog interesa da se stvori politički i sigurnosni bedem prema Sovjetskom Savezu.

– Europska unija je proizvod slabosti zapadne Europe i njezinih temeljnih država – rekao je Kovač.

Prema njegovoj ocjeni, Europska unija danas nije emancipirana do mjere u kojoj bi mogla biti ravnopravan partner Sjedinjenim Američkim Državama.

– Mi bez američke zaštite ne funkcioniramo. To je činjenica – poručio je Kovač.

Dodao je da nijedna europska država danas nema stvarnu političku i sigurnosnu hrabrost raskinuti s američkom zaštitom, posebno u trenutku kada su istočnoeuropske članice NATO-a snažno oslonjene na američku prisutnost.

Migracije su promijenile zapadnu Europu

Kovač je rekao da su se zapadne europske države duboko promijenile zbog demografskih procesa i migracija. Posebno je govorio o Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji i Švedskoj, ističući da je njihova društvena realnost bitno drukčija od one u srednjoj Europi.

– Njemačka se promijenila, Francuska se promijenila, Nizozemska se promijenila, Švedska se promijenila i to nas razlikuje, nas u srednjoj Europi, od stare zapadne Europe – rekao je Kovač.

Prema njegovoj ocjeni, upravo zbog te razlike zapadnoeuropske države drukčije gledaju i na Bosnu i Hercegovinu, migracije, identitet i pitanje nacionalnih interesa.

– Njihov pogled na svijet, pa tako i na Bosnu i Hercegovinu, razlikuje se od naših pogleda. Jer je naša realnost drukčija – ocijenio je Kovač.

Hrvatska mora raditi na sebi

Na kraju razgovora Kovač je rekao da se hrvatska vanjska politika ne može odvojiti od unutarnje snage države. Prema njegovu mišljenju, Hrvatska mora jačati proizvodnju, energetsku samodostatnost, obranu i društvenu otpornost.

– Moramo raditi na sebi. Moramo sebe štititi, o sebi skrbiti – rekao je Kovač.

Posebno je istaknuo potrebu za većom proizvodnjom u Hrvatskoj, jačanjem energetske sigurnosti i razvojem obrambene sposobnosti, uključujući vojni rok.

– Ako znamo da možemo biti energetski u velikoj mjeri samodostatni, idemo to promijeniti. Ako znamo da je gospodarstvo u problemu, idemo više proizvoditi u Hrvatskoj – poručio je Kovač.

Prema njegovoj ocjeni, tek država koja je gospodarski, energetski i sigurnosno otpornija može voditi ozbiljnu vanjsku politiku i štititi vlastite interese u regiji, Europskoj uniji i širem međunarodnom poretku.