Koje masnoće su najzdravije za prženje hrane?
Prženje je jedan od najpopularnijih načina pripreme hrane u mnogim kuhinjama. No rijetko se zapitamo kakvu masnoću svakodnevno koristimo za prženje, iako upravo taj izbor može imati velik utjecaj na zdravlje. Stručnjaci upozoravaju da mnogi ljudi i dalje posežu za mastima koje nisu prikladne za prženje. Može li se to promijeniti?
Nije tajna da prženje ne spada među najzdravije metode termičke obrade hrane. Visoke temperature, voda i kisik mijenjaju strukturu masnoće, što može dovesti do stvaranja štetnih spojeva. Ipak, to ne znači da se moramo odreći omiljenih jela poput pohanog mesa. Ključ je u svjesnom izboru masnoće na kojoj pržimo.
Jedan od najvažnijih parametara na koji treba obratiti pozornost je točka dimljenja. Riječ je o temperaturi na kojoj masnoća počinje gorjeti i stvarati neugodan miris, ali i potencijalno štetne, pa čak i kancerogene spojeve poput akroleina. Uz to, važna je i otpornost masnoće na oksidaciju, jer ona određuje koliko je ulje stabilno na visokim temperaturama.
Najzdravije masnoće za prženje
Znanstvena istraživanja pokazuju da nisu sve masnoće jednako prikladne za prženje. Među najboljim izborima često se ističe ekstra djevičansko maslinovo ulje, koje dobro podnosi visoke temperature i sadrži vrijedne antioksidanse. Odmah iza njega nalaze se kokosovo ulje i ulje avokada, koji također dobro podnose kratkotrajno prženje.
Kada je riječ o uljima koja su često dostupna u trgovinama, nutricionisti navode da se među njima najviše ističe ulje repice. S druge strane, suncokretovo ulje, rižino ulje i ulje od sjemenki grožđa u testovima često postižu slabije rezultate, osobito kod dugotrajnog prženja.
Svinjska mast, maslac ili margarin?
Mnogi i dalje rado koriste životinjske masnoće, poput svinjske masti ili maslaca. Pročišćeni maslac (ghee) zbog visoke točke dimljenja može biti dobar izbor za prženje, dok se obični maslac brzo počinje paliti. Svinjska mast otpornija je na oksidaciju, ali sadrži kolesterol, pa nutricionisti preporučuju umjerenu konzumaciju i češći izbor biljnih masnoća.
Što se tiče margarina, tvrde vrste često sadrže transmasne kiseline, koje su povezane s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Mekši margarini smatraju se nešto boljom opcijom, ali ni oni nisu idealni za prženje jer su osjetljivi na visoke temperature.
Kako pržiti zdravije?
Stručnjaci ističu da prženje ne mora potpuno nestati iz prehrane. Najvažniji su umjerenost i pravi izbor masnoće. Maslinovo, kokosovo i repičino ulje smatraju se među najboljim opcijama za pripremu hrane na tavi. Jedna od najvećih pogrešaka u kuhinji je ponovno korištenje iste masnoće više puta, jer se time povećava količina štetnih spojeva, prenosi Dnevno.hr.
