Kako umjetna inteligencija mijenja odnose, obrazovanje i tržište rada
Umjetna inteligencija iz alata prerasta u suputnika — poruka je zagrebačke konferencije AI & Čovjek: Novo normalno, koja je okupila stručnjake iz zdravstva, obrazovanja, tehnologije i poslovnog sektora kako bi raspravili gdje je granica između koristi i rizika te kakve promjene donosi razvojem društva.
Umjetna inteligencija i ljudski odnosi
Konferenciju je otvorila rasprava pod nazivom AI: Prijatelj, psiholog ili samo alat? Panelisti Daniel Milošević iz Centra za zdravlje mladih, Dina Hrastović iz udruge CroAI i Filip Macukić iz Mediartem AI-ja, pod moderiranjem Renate Potočnik iz EduComm PR-a, analizirali su kako se u praksi razvija emocionalni odnos između korisnika i digitalnih modela. Istaknuto je da mladi u umjetnoj inteligenciji pronalaze brzu informaciju i privid sigurnosti, ali da AI ne može zamijeniti ljudsku vezu. Milošević je poručio kako AI može biti prvi korak prema podršci, ali nikako zamjena za stvarne ljude.
– AI je alat, ne partner. Korisnost mu raste samo ako ga koristimo svjesno i promišljeno – naglasio je Macukić.
U nastavku je održan panel Obrazovanje 2.0 u doba AI-ja koji je moderirao Maro Alavanja iz Narativ komunikacija. Izv. prof. dr. sc. Marko Horvat s FER-a, profesorica Marija Roth Jelisavčić iz X. gimnazije i Vanja Šebek iz Algebre Bernays raspravljali su o tome kako digitalni modeli mijenjaju pristup nastavi i generiraju nove obveze za škole, fakultete i učenike.
– Tehnologija nam daje moćne alate, ali moramo naučiti kako ih koristiti pametno i odgovorno – rekao je Horvat, dok je Roth Jelisavčić upozorila da umjetna inteligencija može rasteretiti profesore, ali ljudskost u nastavi ostaje nezamjenjiva.
Tržište rada i etička odgovornost
Treći panel, Tržište rada: partner ili prijetnja?, donio je raspravu o promjenama koje donosi primjena umjetne inteligencije u gospodarstvu. Sudionici Marin Trošelj iz Stemija, Gordan Turković iz CTA komunikacija i Andrija Frinčić iz Dream agencyja, pod vodstvom moderatora Vedrana Višnjića iz Motus Medije, složili su se da poslodavci i radnici moraju razumjeti ne samo tehnologiju nego i procese koji stoje iza nje. Trošelj je naglasio da mladi moraju postati stvaratelji, a ne samo korisnici tehnologije, dok je Turković upozorio da će AI mijenjati industrije, ali temeljna znanja i kreativnost ostaju presudni.
– Ako ne ulažemo u juniore, izgubit ćemo kompetencije; AI ubrzava rad, ali ne može zamijeniti razumijevanje – poručio je Frinčić za kraj panela.
Posljednja panel-rasprava, Tko je kriv kad AI pogriješi?, bavila se pravnim i etičkim aspektima primjene umjetne inteligencije. Filip Ožić iz Odvjetničkog ureda Stefan Martinić, Marina Meštrović iz TIS Grupe i Nenad Mandić iz tvrtke Abysalto, uz moderiranje Gorana Rihtarića iz GOOD TO GO, govorili su o odgovornosti i regulaciji. Meštrović je naglasila da AI pomaže liječnicima, ali odluka uvijek ostaje na stručnjaku. Mandić je na kraju poručio: – Po prvi put možemo prirodnim jezikom razgovarati s informacijama, a to će promijeniti svaki sektor – rekao je Mandić.
Ljudski odnos nezamjenjiv
Završni razgovor jedan na jedan između novinara N1 Hrvoja Krešića i prof. emeritusa Velimira Sriće donio je širi društveni i filozofski pogled na transformaciju koju donosi umjetna inteligencija. Srića je naglasio važnost očuvanja ljudske dimenzije.
– AI može imati kognitivnu, ali ne i emocionalnu empatiju; ljudski odnos ostaje nezamjenjiv – rekao je Srića, uz opasku o očekivanjima mladih generacija.
– Mladi traže povjerenje, transparentnost i izazove – i to je razlog za optimizam – istaknuo je Srića.
Konferencija AI & Čovjek: Novo normalno na kraju je pokazala da umjetna inteligencija ne dolazi kao prijetnja, nego kao alat koji može unaprijediti zdravstvo, obrazovanje, rad i svakodnevni život, pod uvjetom da zadržimo kritičko razmišljanje, etički pristup i ljudsku dimenziju koja se ne može automatizirati.
