Jonjić na Mirogoju: Preorano groblje hrvatskih vojnika i Tuđmanov grob ostaju simboli državnosti
Na obljetnicu smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, ali i na Međunarodni dan ljudskih prava, Tomislav Jonjić objavio je da je na Mirogoju upalio svijeće na grobu predsjednika te na prostoru preoranog groblja hrvatskih vojnika iz razdoblja 1941.–1945. Tim je činom, kako je naveo, želio odati počast onima koji su životima i izborima obilježili hrvatski put prema državnosti.
– Na preoranom groblju hrvatskih vojnika na Mirogoju i na grobu predsjednika Tuđmana danas smo upalili svijeće i pomolili se, na oba ta mjesta slaveći simbole hrvatske državnosti, utjelovljene u onima koji su u hrvatsku državu i slobodu ugradili svoju mladost i živote, te u onima koji su nadišli svoje mladenačke zablude i ispravili tadašnje grijehe. Dok bude Hrvatske i hrvatskog naroda, i jedni i drugi jesu i ostat će s nama – poručio je Jonjić.
Nema odgovora vlasti
Današnji dan poseban je i za Zajednicu žrtvoslovnih udruga, koja već devetu godinu upravo na Međunarodni dan ljudskih prava apelira na vraćanje oznaka i obilježavanje grobnih mjesta hrvatskih vojnika čije je mirogojsko groblje komunistička vlast 1945. godine preorala. Udruge ističu da su više puta uputile službeni zahtjev gradskoj vlasti predvođenoj Tomislavom Tomaševićem za uređenje tog dijela Mirogoja, no do danas nisu primile odgovor.
Prema povijesnim podacima, na tom su se dijelu groblja do 1945. nalazili križevi i islamska nadgrobna obilježja – nišani – za vojnike Nezavisne Države Hrvatske različitih vjeroispovijesti: katolike, muslimane, pravoslavce, evangelike i druge. Danas o njihovoj sudbini svjedoče isključivo udruge okupljene u Zajednicu žrtvoslovnih udruga, čiji su se članovi i ove godine ondje okupili na molitvi koju su predvodili pomoćni zagrebački biskup Ivica Šaško i Mersad efendija Kreštić.
Unatoč kontinuiranim apelima, prostor ostaje neuređen i neobilježen, pa se i ovoga 10. prosinca ponovno otvorilo pitanje hoće li Grad Zagreb odgovoriti na zahtjeve udruga i omogućiti dostojno obilježavanje jednog od najosjetljivijih mjesta zagrebačke povijesti.
