Inspektori na Savici: Uz vodocrpilište leži 33.000 tona opasnog otpada
Photo: Marko Seper/PIXSELL Državni inspektorat otvorio je nadzor na Savici, gdje uz vodocrpilište Petruševec desetljećima leži oko 33.000 tona opasnog gudrona.
Na području gudronskih jama na zagrebačkoj Savici u tijeku je inspekcijski nadzor. Potvrdili su to iz Državnog inspektorata, ali zasad ne otkrivaju što se točno provjerava ni kada će postupak završiti.
– Inspekcijski nadzor na lokaciji je u tijeku. Prije njegova okončanja ne možemo iznositi više detalja – poručili su iz Inspektorata.
Riječ je o jednom od najdugovječnijih ekoloških problema u Zagrebu. Prema dosad objavljenim procjenama, na lokaciji se nalazi oko 33.000 tona opasnog industrijskog otpada. Udaljena je svega nekoliko kilometara od vodocrpilišta Petruševec, s kojeg se vodom opskrbljuje oko 150.000 Zagrepčana.
Pet jama punih kiselog katrana
Gudron je gusta i opasna smjesa nastala preradom nafte i ulja. Poznat je i kao kiseli katran. Na Savicu se tehnološki otpad odlagao od 1965. do 1979. godine.
Godinama se govorilo o trima onečišćenim jezerima. Geofizička i geološka istraživanja pokazala su, međutim, da se na području nalazi pet gudronskih jama.
Istraživanja iz 2018. godine pokazala su onečišćenje tla do dubine od 5,7 metara. U podzemnim vodama zabilježene su povišene koncentracije mangana, a mjestimice željeza i nikla. Povećane koncentracije policikličkih aromatskih ugljikovodika, takozvanih PAH spojeva, pronađene su u gotovo svim tadašnjim kontrolnim bušotinama.
Neki spojevi iz te skupine imaju kancerogena svojstva.
Podzemne vode zasad dobrog kemijskog stanja
To ipak ne znači da je voda iz zagrebačkog vodoopskrbnog sustava zdravstveno neispravna.
Institut za vode Josip Juraj Strossmayer od 2022. godine provodi redovito praćenje podzemnih voda na priljevnom području vodocrpilišta Petruševec. Monitoringom je obuhvaćeno 14 mjernih postaja, a kemijsko stanje podzemnih voda zasad je ocijenjeno dobrim.
Riječ je, međutim, o praćenju širega područja vodocrpilišta. Time nije odgovoreno na pitanje kako se mijenja onečišćenje neposredno oko gudronskih jama i kada će opasni otpad napokon biti uklonjen.
Grad i država prebacuju odgovornost
Gradonačelnik Tomislav Tomašević tvrdi da je sanacija opasnog otpada u nadležnosti države. Podsjetio je da su otpad desetljećima prije njegova mandata odlagale velike državne kompanije te je prozivanje zagrebačkog HDZ-a povezao s pokušajem skretanja pozornosti sa slučaja opasnog otpada u Gospiću.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković iznijela je drukčije tumačenje. Tijekom aktualnog prijepodneva u Hrvatskom saboru kazala je da je odlukom iz 2014. godine Grad Zagreb određen kao nositelj sanacije gudronskih jama.
Zagrebački HDZ tvrdi i da Grad 2025. godine lokaciju nije prijavio Fondu za zaštitu okoliša kao crnu točku koju treba sanirati. Prozvali su gradsku vlast i zbog neobjavljivanja rezultata ranijih mjerenja.
Javnost još nema rok sanacije
Inspekcijski nadzor trebao bi pokazati trenutačno stanje lokacije i eventualne propuste nadležnih tijela. Do završetka postupka nije poznato hoće li Inspektorat narediti dodatna mjerenja ili druge mjere zaštite okoliša.
Nakon gotovo pola stoljeća javnosti još nisu predstavljeni cjelovit projekt sanacije, njegova cijena ni rok uklanjanja otpada. Dok Grad i država raspravljaju tko je nadležan, 33.000 tona gudrona ostaje uz jedno od ključnih zagrebačkih vodocrpilišta.
