HSLS-ova Bošnjak: Zagreb zadržava najvišu stopu poreza na dohodak, a investicije ostaju zanemarene

Treću godinu zaredom gradski proračun raste zahvaljujući višim prihodima od poreza na dohodak, no HSLS-ova Gabriela Bošnjak upozorila je da građani i poduzetnici od toga nemaju koristi jer se sredstva ne vraćaju kroz porezno rasterećenje niti ozbiljnija ulaganja u gospodarstvo.

Zagrebačka Gradska skupština ponovno je raspravljala o rebalansu proračuna, treći put u tri godine mandata aktualne vlasti. Kao i ranije, glavni razlog povećanja proračuna su veći prihodi od poreza na dohodak, što je otvorilo niz pitanja o fiskalnoj politici grada. Najviše kritika stiglo je od HSLS-ove zastupnice Gabriele Bošnjak, koja smatra da aktualna politika neopravdano zadržava najvišu stopu poreza na dohodak u državi, a pritom zanemaruje ključne razvojne programe.

– Ključno pitanje je zašto vlast ustraje na najvišoj stopi poreza na dohodak, ako su prihodi svake godine veći od planiranih? Ako se građanima već uzima više, i to u jednom od najskupljih gradova u državi, zašto se to ne vraća kroz porezno rasterećenje? – pitala je Bošnjak u izlaganju pred zastupnicima.

Ona je naglasila da se politika Grada svodi na raspodjelu prikupljenog novca kroz transfere i potpore udrugama, dok se zanemaruje dugoročna strategija koja bi trebala jačati konkurentnost Zagreba i olakšavati život građanima i poduzetnicima.

– Najlakše je taj novac dijeliti kroz različite transfere i udruge, ali to nije ozbiljna fiskalna politika niti dugoročno održiva strategija za grad – dodala je.

Investicije na margini

Posebnu pozornost Bošnjak je usmjerila na stavku vezanu uz poticanje investicija, gdje je, prema podacima iz samog rebalansa, izdvojen minimalan iznos od 65.000 eura. Ni taj novac, međutim, ne biva potrošen u cijelosti – u 2024. godini za tu je namjenu izdvojeno svega oko 4.000 eura.

– To je otprilike jedna gradonačelnička plaća. O ovome govorimo već godinama i ništa se ne mijenja. Ako Grad Zagreb želi biti konkurentan, ako želi privlačiti investicije i zadržavati ljude, onda mora voditi politiku koja rasterećuje građane i poduzetnike, a ne ih opterećuje sve većim porezima i istovremeno zanemaruje razvojne programe – poručila je Bošnjak.

Zagreb i dalje rekorder u poreznom opterećenju

Grad Zagreb je jedina jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja koristi maksimalnu stopu poreza na dohodak od 23 posto, uvedenu reformom sustava nakon ukidanja prireza. Dok su mnogi gradovi i općine odlučili sniziti stopu kako bi rasteretili građane i time postali privlačniji za život i rad, Zagreb je zadržao najvišu razinu oporezivanja. To, kako upozorava oporba, znači da građani glavnog grada plaćaju više poreze, ali ne vide proporcionalno poboljšanje u javnim uslugama ili investicijama.

Podaci o kretanju proračuna to potvrđuju – gradski proračun je 2021. godine bio planiran na 12,4 milijarde kuna (oko 1,65 milijardi eura), a nakon tri godine dosegnuo je gotovo 2,5 milijardi eura, ponajviše zahvaljujući rastu prihoda od poreza. Samo u ovoj godini, rebalans je povećao prihode za dodatnih 200 milijuna eura.

Kritike fiskalne politike

HSLS-ova zastupnica podsjetila je da visoki porezni prihodi ne smiju biti sami sebi svrha.

– Građani i poduzetnici nose teret visokih poreza, a zauzvrat dobivaju zanemarive iznose za poticanje investicija. To je politika koja kratkoročno puni proračun, ali dugoročno tjera ljude i kapital iz grada – rekla je Bošnjak.

Slične kritike ranije su dolazile i iz drugih oporbenih klubova. Zastupnici više puta ističu da Zagreb premalo ulaže u gospodarstvo, dok se struktura rashoda i dalje temelji na subvencijama i socijalnim transferima. Vlast pak naglašava da su socijalna prava građana prioritet te da upravo kroz ovakve transfere osigurava stabilnost kućanstava u uvjetima inflacije.

Dug i obveze

Uz pitanje poreza i investicija, širi kontekst rebalansa uključuje i stanje gradskog duga. Podsjetimo, Tomaševićeva administracija preuzela je Grad s akumuliranim obvezama većim od milijardu eura, od čega je značajan dio dug prema Zagrebačkom holdingu i njegovim vjerovnicima. Unatoč rastu prihoda, obveze se i dalje servisiraju kroz refinanciranja i nove aranžmane, dok je smanjenje rashoda sporo i otežano naslijeđenom strukturom troškova.

U takvom okviru, poručuju kritičari, Grad se ne može dugoročno oslanjati samo na poreznu presiju građana. Potrebna je jasna razvojna strategija, što uključuje i stvarno poticanje investicija – a trenutnih 65.000 eura, od čega se troši tek simboličan dio, nikako ne može biti ozbiljna stavka u proračunu od 2,5 milijardi eura.

Pitanje budućeg smjera

Rebalans proračuna ponovno je otvorio staro pitanje: treba li Zagreb, kao glavni grad Hrvatske, i dalje biti porezni rekorder ili bi trebao slijediti primjer drugih gradova i rasteretiti građane, dok se fokusira na razvojne projekte?

Za HSLS-ovu Bošnjak odgovor je jasan – bez rasterećenja i jačeg ulaganja u gospodarstvo, Zagreb riskira stagnaciju i odlazak mladih i poduzetnih ljudi.

– Ovo ponavljamo iz godine u godinu – i ništa se ne mijenja. Ali upravo zato treba uporno inzistirati na ovoj temi – zaključila je na sjednici Skupštine.

Kako će se ova rasprava odraziti na buduće proračune, bit će jasno već iduće godine, kada će Gradska skupština morati odlučiti hoće li i dalje zadržati rekordnu poreznu stopu ili će barem djelomično rasteretiti građane i otvoriti prostor za ulaganja.

Burno na početku sjednice zbog GUP-a! Tomašević: Tražili ste bilo kakve razloge da se ovo ne podrži