Hrvatska među najstarijim državama Europe: Svaki četvrti stanovnik stariji od 65 godina
Udio stanovništva starijeg od 65 godina u Hrvatskoj u 2025. godini dosegnuo je 24 posto, čime se zemlja svrstala među demografski najstarije države Europe, u istu skupinu s Italijom i Njemačkom, pokazuju globalni podaci objavljeni u novoj usporednoj analizi dobne strukture stanovništva.
Na vrhu svjetske ljestvice nalazi se Japan s čak 30 posto stanovnika starijih od 65 godina, što ga čini najstarijom državom na svijetu. U europskom kontekstu, Italija s 25 posto i Njemačka s 24 posto prednjače zajedno s Hrvatskom, dok se Francuska nalazi na 23 posto, a Španjolska na 22 posto. Većina zapadnoeuropskih zemalja kreće se iznad granice od 20 posto, uključujući Nizozemsku, Poljsku, Belgiju, Švedsku i Austriju, koje su na razini od 21 posto, dok Velika Britanija bilježi 20 posto starijeg stanovništva.
Usporedba s drugim dijelovima svijeta dodatno naglašava razmjere europskog demografskog starenja. Sjedinjene Američke Države, Rusija i Australija nalaze se na 18 posto, Kanada, Južna Koreja i Švicarska na 20 posto, dok se Kina zadržava na 15 posto. Na samom dnu ljestvice su zemlje s izrazito mladom populacijom, poput Meksika s 9 posto, Indonezije s 8 posto i Indije sa 7 posto stanovnika starijih od 65 godina, dok Saudijska Arabija bilježi tek 3 posto.
Photo: Marko Picek/PIXSELL
Opterećenje na mirovinski i zdravstveni sustav
Podatak da se Hrvatska nalazi u samom europskom vrhu po udjelu starijeg stanovništva potvrđuje dugogodišnji trend starenja populacije, koji je posljednjih desetljeća dodatno ubrzan iseljavanjem radno aktivnog stanovništva i niskim stopama nataliteta. Demografska struktura, u kojoj gotovo svaki četvrti stanovnik pripada dobnoj skupini starijoj od 65 godina, izravno se odražava na održivost mirovinskog sustava, opterećenje zdravstvene skrbi i dostupnost radne snage na tržištu rada.
Globalni podaci pritom jasno pokazuju razliku između razvijenih i demografski “mladih” zemalja. Dok se Europa i Japan suočavaju s posljedicama dugoročnog starenja stanovništva, države s niskim udjelom starijih građana usmjerene su na izazove obrazovanja, zapošljavanja i integracije mladih generacija u gospodarstvo, što u potpunosti mijenja fokus javnih politika.
Za Hrvatsku, pozicija uz bok Italiji i Njemačkoj na vrhu europske ljestvice ne predstavlja samo statistički podatak, već potvrdu da demografija postaje jedno od ključnih strateških pitanja za javne financije, socijalnu politiku i dugoročni gospodarski razvoj zemlje, s posljedicama koje će se sve snažnije osjećati u godinama koje dolaze.
