Gradonačelnik rješava ideologiju, a tisuće kućanstava još uvijek žive bez kanalizacije

Unatoč rekordnim proračunima i godinama najavljivanih investicija, veliki dijelovi Zagreba još uvijek nemaju kanalizaciju. Stanovnici podsjećaju da žive u glavnom gradu EU države, dok gradska vlast pažnju troši na ideološke teme i političke demonstracije.

Kanalizacija – tabu tema u gradu koji voli govoriti o napretku

Zagreb se već godinama hvali ekološkom tranzicijom, održivošću i zelenim politikama, ali stvarnost na terenu potpuno je suprotna. U Brezovici, Donjem Dragonošcu, Markuševcu, Moravču, Oporovcu, dio Sesveta, kao i u nizu manjih uličnih blokova na rubnim dijelovima grada, stanovnici i dalje žive na septičkim jamama. Dio njih redovito plaća odvoz fekalnih voda, dio ih ispumpava improvizirano, a dio – kako otvoreno priznaju – ne može više pratiti troškove pa improviziraju vlastita rješenja.

Kanalizacijska mreža u Zagrebu nije sustavno dograđivana više od deset godina. I dok EU fondovi stoje na raspolaganju, a država godinama poziva na prijavu projekata, najveći grad u Hrvatskoj iz godine u godinu kasni s pripremom dokumentacije. Čak i ondje gdje projekt postoji, dinamika radova je minimalna, a rokovi se guraju u naredne godine bez jasnih objašnjenja.

Gradska vlast poručuje da su ostali bez kvalitetnih projekata prethodnih godina, ali vojska građana koja svakodnevno živi s mirisom septičkih jama teško prihvaća tu argumentaciju.

Ideološke rasprave pune Skupštinu, komunalni problemi pune septičke jame

Posljednjih mjeseci Skupština Grada Zagreba redovito raspravlja o ideološkim pitanjima, deklaracijama, zabranama i simbolima koji, kako tvrdi oporba, nemaju nikakve veze s realnim životom u metropoli. Dok se u Gradskoj vijećnici lome koplja oko pjevanja budnica, pozdrava, simbola i kulturnih programa, tisuće građana istovremeno čekaju osnovnu infrastrukturu.

Stanovnici ističu da ne traže luksuz nego civilizacijski minimum. Upozoravaju da djeca odrastaju u kućanstvima bez kanalizacije, da su dvorišta puna podzemnih spremnika, da se crpke u kišnim danima prelijevaju, a kamioni za pražnjenje na pojedinim lokacijama prolaze i dvaput tjedno.

Gdje su sredstva i prioriteti?

Unatoč velikim ulaganjima u projekte koji se politički dobro prodaju, temeljni infrastrukturni sustavi ne prate taj tempo. Gradski proračun bilježi rast iz godine u godinu, no struktura rashoda pokazuje da se ulaganja u kanalizaciju ne povećavaju sukladno potrebama. Oporbeni zastupnici redovito upozoravaju da se sredstva raspoređuju prema političkom i ideološkom ključu, dok se najstariji i najpotrebitiji komunalni projekti – uključujući vodoopskrbu i sustav odvodnje – guraju na dno liste prioriteta.

U nekim četvrtima, poput Brezovice, stanovnici više nemaju strpljenja. Sve glasnije poručuju da je dovoljno prosvjeda, dopisa i molbi. Traže rokove, plan radova i jasnu obvezu gradske vlasti da u sljedećoj proračunskoj godini započne ono što se obećava desetljećima.

Kad će Zagreb prestati biti grad s ruralnom infrastrukturom?

Zagreb je jedina europska metropola u kojoj više tisuća kućanstava još uvijek nema kanalizaciju. Istovremeno, gradska vlast najavljuje velike urbanističke projekte, klimatske strategije i manifestacije koje jedva dotiču svakodnevni život.

Dok rubna naselja čekaju priključke, gradska politika nastavlja rasprave o ideološkim prijeporima, o tome tko smije pjevati što, tko smije koristiti koji simbol i koje se udruge financiraju. Stanovnici poručuju da su sve to nevažni detalji dok žive u uvjetima koji ne pripadaju 21. stoljeću.

Zagreb neće biti moderan grad dok god njegova predgrađa odvodnju rješavaju preko cisterni i privremenih rješenja. Sljedeća godina pokazat će hoće li gradska vlast konačno okrenuti prioritete ili će kanalizacija ostati najbolji dokaz da iza velikih slogana još uvijek stoji stvarnost koja smrdi.