Grad ulazi u godinu visokih ambicija i još viših obaveza
Marko Lukunic/PIXSELL Proračun Grada Zagreba za 2026. godinu najveći je dosad, ali njegova struktura otkriva da se Zagreb suočava s kombinacijom rasta obaveza, izloženosti Zagrebačkog Holdinga i “starih dugova” koji nisu povijesni nego potječu iz razdoblja posljednjih pet godina i sada ulaze u fazu naplate.
Financijski okvir koji otkriva stvarne probleme
Proračun za 2026. donosi rashode koji prelaze mogućnosti koje Grad tradicionalno ostvaruje, iako se na papiru čini kao dokument s jasnim razvojnim ambicijama. Najveći dio sredstava usmjeren je na obrazovanje, komunalne usluge, prometnu infrastrukturu i socijalne programe, no iza tih iznosa stoji financijski okvir u kojem se sve veći dio proračuna odnosi na obaveze nastale proteklih godina.
Prihodi su planirani optimistično, dok rashodi rastu zbog skupih investicija, povećanih troškova rada i tehničkih sustava koji sve češće zahtijevaju hitne intervencije. Zagrebačka infrastruktura stari brže nego što se obnavlja, a istodobno Grad preuzima i obaveze koje proizlaze iz financijskih poteškoća Holdinga.
Što stvarno znače “stari dugovi”
Izraz “stari dugovi”, često korišten u političkom i medijskom prostoru, ne odnosi se na dugove iz prošlih desetljeća, nego vrlo konkretno na obaveze nastale u posljednjih pet godina – u razdoblju od 2019. do 2024. godine.
To obuhvaća: dugove koji su nastali pred kraj mandata prethodne uprave, obaveze preuzete u prvim godinama nove uprave, te – najvažnije – kredite i manjkove koji su reprogramirani 2021. i 2022. godine, a čije najviše rate naplate počinju upravo 2026. godine.
Drugim riječima, “stari dugovi” nisu prošlost koja je iza grada – to su dugovi koji tek sada dolaze na naplatu.
Zagrebački Holding kao središte fiskalnog rizika
Zagrebački Holding ostaje najvažniji financijski rizik jer njegovi krediti i reprogrami iz proteklih godina sada izravno opterećuju proračun. Iako se u javnim istupima često tvrdi da je dug stabiliziran, stvarna dinamika otplate pokazuje da će u 2026. godini na naplatu stići najveći iznosi upravo tih reprogramiranih obaveza.
To znači da Grad neće moći neometano provoditi investicije bez istodobnog prilagođavanja cijena komunalnih usluga ili odgode određenih projekata. Svaki rast troškova rada, energenata ili građevinskog materijala dodatno sužava manevarski prostor.
Investicije pod pritiskom naplata
Investicije najavljene za 2026. – od obnove prometnica do ulaganja u komunalne sustave – ovise o dostupnosti sredstava koja će se realno smanjiti zbog otplata “starih” obaveza. Zagreb ulazi u godinu u kojoj će morati pažljivo birati koje će projekte realizirati, a koje odgoditi.
Problem se dodatno komplicira činjenicom da se istodobno povećavaju i tekući troškovi: plaće u gradskim ustanovama, energenti, materijalni rashodi i troškovi komunalnih poduzeća. Sve to stvara pritisak koji se prelama kroz proračun.
Grad između ambicija i ograničenja
Proračun za 2026. jasno pokazuje da se Zagreb kreće između ambicioznih planova i ograničenja koja proizlaze iz nagomilanih obaveza u kratkom razdoblju. S obzirom na činjenicu da se ključne rate reprogramiranih dugova aktiviraju upravo sada, 2026. bit će godina u kojoj će fiskalna stvarnost ograničiti političke ambicije.
Grad će zato morati balansirati između investicija i stabilnosti, a građani će tek u idućim godinama u potpunosti osjetiti koliko stvarno koštaju dugovi koji su nastali nedavno, ali se prelamaju kroz proračunske tablice tek danas.
