Dvostruki standardi u Zagrebu: Bandićeva naplata bila je ‘harač’, Tomaševićeva je rješenje

Proširenje naplate parkiranja u zagrebačkim kvartovima Grad vidi kao odgovor na zahtjeve stanara i mjesnih odbora, ali oporba podsjeća da je riječ o mjeri koja se godinama politički osporavala, uz kritike da se prometna politika sve više svodi na skupe analize i studije bez vidljivih rezultata na terenu.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević najavio je da će Grad u 2026. godini pokrenuti postupak proširenja naplate parkiranja u pojedinim kvartovima, naglašavajući da inicijativa u velikom broju slučajeva dolazi upravo od stanara i mjesnih odbora koji se suočavaju s kroničnim nedostatkom parkirnih mjesta.

U sklopu najave prometnih mjera za iduću godinu, Tomašević je istaknuo kako će se prije svake odluke o uvođenju naplate parkiranja provesti konzultacije s mjesnim odborima. Riječ je o kvartovima u kojima naplata trenutačno ne postoji, zbog čega su parkirališna mjesta dostupna svima pod jednakim uvjetima, bez obzira na to žive li ondje ili dolaze iz drugih dijelova grada.

Povlaštene karte kao argument za širenje

Gradonačelnik je naglasio da sustav naplate parkiranja u Zagrebu već sada predviđa povlaštene uvjete za stanare u zonama gdje je naplata uvedena, upravo kako bi se njima osigurala veća dostupnost parkirnih mjesta u neposrednoj blizini njihovih zgrada.

– Trenutno su cijene za povlaštene parkirne karte subvencionirane, one su puno manje za stanare koje žive u tim kvartovima zato da bi lakše našli parking ispred svojih zgrada. Međutim, tamo gdje naplate nema, tamo mogu svi parkirati besplatno pod jednakim uvjetima i zato neki mjesni odbori traže da se naplata parkinga proširi i kod njih – rekao je Tomislav Tomašević.

Prema njegovim riječima, Grad neće jednostrano uvoditi nove zone naplate, već će odluka ovisiti o stavu lokalne zajednice. Mjesni odbori trebali bi se očitovati žele li uvođenje naplate parkiranja u svojim kvartovima, a tek nakon toga Grad će razmatrati konkretne prijedloge i modele provedbe.

Najava dolazi u trenutku kada je pitanje prometa i parkiranja jedno od najosjetljivijih u Zagrebu, osobito u gusto naseljenim dijelovima grada gdje se stanari godinama žale na nedostatak parkirnih mjesta i svakodnevni pritisak vozila iz drugih kvartova.

Petek: Ista mjera, drugačiji politički ton

Na najavu se osvrnuo gradski zastupnik Renato Petek, podsjetivši na političke rasprave o istoj mjeri iz razdoblja prije promjene vlasti.

Petek je povukao paralelu između razdoblja od 2017. do 2020. godine, kada je tadašnja gradska vlast pod vodstvom Milana Bandića planirala širenje naplate parkiranja, i današnje situacije.

Prema njegovu podsjetniku, tada su iz redova današnje gradske većine stizale oštre kritike, uz ocjene da je riječ o iracionalnoj i ekonomski neutemeljenoj mjeri koja šteti kvartovima i ne rješava stvarni problem parkiranja. Danas, tvrdi Petek, ista se mjera vraća na stol, ali bez političkog otpora koji je pratio prethodne prijedloge.

U svom stavu naglasio je da se zalaže za sustavni pristup koji je, prema njegovim riječima, izostao nakon dolaska nove vlasti 2021. godine. Smatra da je tada trebalo provesti detaljnu analizu rada Zagrebparkinga i prometa u mirovanju, a tek potom povlačiti konkretne poteze.

Kao dugoročna rješenja naveo je kvartovske montažne garaže te izgradnju parkirališta na obodima grada i garaža u širem središtu Zagreba, umjesto, kako kaže, oslanjanja na širenje naplate kao primarni alat.

Turkalj: Strategija više nalikuje političkoj najavi

Kritički se na širu prometnu strategiju gradske vlasti osvrnula i gradska zastupnica Dragana Turkalj, ocijenivši da dokument koji je predstavljen na početku godine više nalikuje političkoj najavi nego operativnom planu koji građani mogu osjetiti u svakodnevnom kretanju gradom.

– Meni je kod ove nove, pompozne prometne strategije problematičan i sam njezin sadržaj – rekla je Dragana Turkalj.

Navela je da su u strategiji istaknute četiri ključne mjere, od kojih je prva analiza parkirališta, za koju kaže da ju je oporba i sama tražila, osobito zbog modela blokovskog parkiranja prema kojem imaju negativno mišljenje.

– Najavljene su četiri stvari, a prva je analiza parkirališta. Mi smo to čak i tražili, posebno zbog blokovskog parkiranja prema kojem kao oporba imamo negativno mišljenje, ali smo htjeli vidjeti konkretnu analizu kako bismo znali što se može popraviti, a ne samo kritizirati ono što vidimo na terenu – rekla je Dragana Turkalj.

Naglasila je da takvo izvješće do danas nije dostavljeno, iako se slaže da je analiza stanja parkiranja u Zagrebu potrebna.

Skupi vanjski kooperanti i studije bez učinka

Kao jedan od ključnih problema istaknula je praksu angažiranja vanjskih kooperanata za izradu analiza i studija, čak i za procjene postojećeg stanja koje bi, prema njezinu mišljenju, gradske službe trebale moći provesti samostalno.

– Ono što je tu problematično jest da se za to opet angažira vanjski kooperant. Gradska vlast stalno naručuje različite analize i projekte, ne samo one gdje je zakonski nužno angažirati projektanta, nego i za procjene postojećeg stanja, a to se plaća desecima tisuća eura – rekla je Dragana Turkalj.

Kao primjere navela je analizu tržnica vrijednu 90 tisuća eura, analizu parkirališta procijenjenu na 150 tisuća eura te prometnu studiju za upravljanje javnim prijevozom čija je vrijednost, prema njezinim riječima, dosegnula oko milijun eura.

– Nitko ne negira da u tako velikom sustavu kao što je Grad Zagreb postoje segmenti gdje nedostaje stručnjaka i gdje je opravdano angažirati vanjske suradnike. Problem je što se s tolikim analizama i studijama ne vidi konkretan pomak u prometu – rekla je Dragana Turkalj.

Dodala je da gradski zastupnici do tih dokumenata često dolaze prekasno da bi na temelju njih mogli konkretno djelovati.

Park&Ride i redoslijed mjera

Kao drugu mjeru u strategiji navela je Park&Ride sustav, model „vozi i parkiraj“, za koji kaže da u Zagrebu nije nova ideja i da se o njemu govorilo još u predizbornim kampanjama.

– To je prastari projekt. O njemu smo govorili još u predizbornoj kampanji i smatramo da je to jedno od dobrih rješenja, kakvo imaju veliki gradovi – rekla je Dragana Turkalj.

Upozorila je, međutim, da takav sustav nema smisla bez stvarne infrastrukture i uređenih parkirališta.

– Ako se postojeće parkiralište samo proglasi Park&Ride zonom i uvede naplata, to nije Park&Ride. Pogledajte stanje parkirališta kod željezničkog kolodvora, ono je u lošem stanju i bez osnovnih uvjeta – rekla je Dragana Turkalj.

Proširenje pješačkih zona i biciklističkih staza, kao treću i četvrtu točku strategije, vidi kao mjere koje se teško mogu javno osporavati, ali za koje smatra da dolaze u pogrešnom redoslijedu.

– Nitko nije protiv pješačkih zona i bicikliranja. Pitanje je uvode li se one redoslijedom kojim treba i koštaju li onoliko koliko bi trebale koštati – rekla je Dragana Turkalj.

Kao primjer navela je idejno rješenje za biciklističku magistralu na trasi bivše pruge Samoborček, čija je cijena, prema iznesenim podacima, oko 25 tisuća eura, uz ocjenu da bicikl teško može biti rješenje za one koji iz rubnih dijelova grada svakodnevno automobilom putuju na posao ili u Gradsku skupštinu.

U tom kontekstu, najava širenja naplate parkiranja ostaje jedna od najkonkretnijih mjera koje su zasad izašle iz gradske prometne strategije, ali i točka na kojoj se ponovno sudaraju politički stavovi o tome treba li red u prometnom prostoru uvoditi prvenstveno naplatom ili sustavnom izgradnjom nove infrastrukture.