Brodić: Hrvatska je već u energetskom šoku, a cijene će još neko vrijeme ostati visoke

Ivan Brodić upozorio je u emisiji ZOOM da je Europa već u novom energetskom šoku: opskrba je zasad sigurna, ali cijene ostaju visoke.

Cijene energenata rastu, a njihov se učinak prelijeva na prijevoz, proizvodnju i troškove kućanstava. Državne mjere zasad ublažavaju dio udara, no Ivan Brodić, urednik portala Energy Press, upozorio je da takav model ima svoje granice.

U emisiji ZOOM na Z1 televiziji govorio je o državnim subvencijama, utjecaju geopolitičkih napetosti na cijene, hrvatskoj energetskoj sigurnosti i mogućnostima razvoja nuklearne energije.

Subvencije štite građane, ali ne mogu trajati neograničeno

Prema navodima iz emisije, ukapljeni naftni plin za spremnike poskupio je 12 centi, na 1,67 eura po kilogramu. Plin u bocama stajao je 2,25 eura po kilogramu, autoplin se, ovisno o distributeru i lokaciji, prodavao po cijeni od 83 do 96 centi po litri, a loživo ulje po cijeni od 1,62 do 1,64 eura po litri.

Cijene plina i električne energije za kućanstva zaštićene su državnim mjerama, koje su produljene do kraja ožujka 2027. Prema izračunu Vlade, bez intervencije bi benzin stajao 1,95 eura, a dizel 2,13 eura po litri.

Brodić je upozorio da se trošak državne zaštite prenosi na proračun. Rebalans proračuna pokazuje da prvotno planirana sredstva nisu bila dovoljna za cijelu godinu, a rast cijena energenata dodatno opterećuje državne financije.

Država, smatra, ima zadaću štititi standard građana. Pitanje je, međutim, koliko dugo može održavati takve mjere. Trošarine se ne mogu neograničeno smanjivati jer postoje europska pravila, dok je PDV jedan od glavnih izvora prihoda države.

Geopolitičke napetosti podižu cijene

Cijena energenata ne ovisi samo o ponudi i potražnji. Na nju utječu i tečaj dolara, trošak prijevoza te geopolitička zbivanja koja mogu poremetiti opskrbne pravce.

Brodić je posebno izdvojio Hormuški tjesnac i pomorske pravce kroz Crveno more i Sueski kanal. Tržišta, rekao je, odmah uračunavaju rizik od prekida ili otežane dopreme. Roba pritom ne mora završiti na tržištu za koje je prvotno bila namijenjena. Ako kupci u Aziji ponude više, tankeri mogu promijeniti smjer, a europskim rafinerijama na Mediteranu poskupljuje nabava sirove nafte.

Prema Brodićevim riječima, rafinerije u regiji mogu plaćati premiju od 10 do 20 posto kako bi osigurale isporuke. Posebno je osjetljivo tržište dizela, za koji se, prema procjenama koje je spomenuo, očekuju dodatni problemi krajem godine i početkom iduće.

Utjecaj energenata osjeća se i u cijenama drugih proizvoda i usluga. Brodić je naveo da makroekonomisti udio energije u njihovoj cijeni često procjenjuju na 20 do 25 posto. Troškovi goriva, primjerice, izravno ulaze u cijenu prijevoza i dostave.

Ni veća proizvodnja nafte u Venezueli ne bi, prema Brodiću, odmah povećala ponudu na svjetskom tržištu. Infrastruktura u toj zemlji zastarjela je i zahtijevala bi dugotrajnu obnovu. Zbog toga se novi izvori nafte ne mogu brzo pretvoriti u isporuke koje bi snizile cijene.

LNG terminal i JANAF jačaju položaj Hrvatske

Europa se, ocijenio je Brodić, već nalazi u novom energetskom šoku. Za razliku od krize nakon ruske invazije na Ukrajinu, trenutačno ne očekuje velike probleme s opskrbom. Glavni rizik vidi u visokim cijenama.

Brodić je kao važnu prednost Hrvatske izdvojio LNG terminal na Krku, plinovodnu mrežu i Jadranski naftovod. Hrvatska infrastruktura, rekao je, povezana je s opskrbom srednje Europe i dijela jugoistočne Europe. Posebno je važna kao alternativni pravac za Mađarsku.

Planirana južna plinska interkonekcija prema Bosni i Hercegovini dodatno bi povezala regionalnu mrežu. Hrvatska zato, ocijenio je Brodić, ima dobar položaj u europskoj opskrbi energijom.

To, međutim, ne znači da je pošteđena visokih cijena. Brodić je naveo da se cijena plina na nizozemskoj burzi TTF tih dana približavala 80 eura po megavatsatu, dok se ranije kretala oko 25 do 27 eura.

Obnovljivi izvori trebaju jaču mrežu

Veća proizvodnja iz sunca i vjetra ne može sama riješiti pitanje cijena. Brodić je upozorio da europska elektroenergetska mreža nema dovoljno kapaciteta za prihvat sve energije koju države planiraju proizvoditi iz obnovljivih izvora. Problem je i nedostatak mogućnosti za pohranu energije.

Kao primjer drukčijeg pristupa spomenuo je Njemačku, gdje se uz obnovljive izvore razvija i industrija koja može trošiti proizvedenu energiju. Bez odgovarajuće mreže i potrošača, dio proizvodnje teško je učinkovito iskoristiti.

Hrvatska je, rekao je, napravila pomak time što je otvorila prostor za razvoj nuklearne energije. U raspravama su veća nuklearna elektrana i mali modularni reaktori. No, od političke odluke do pokretanja nuklearne elektrane moglo bi proći sedam do deset godina.

Ove zime očekuje visoke cijene

Brodić očekuje da će Vlada nastaviti ublažavati troškove za kućanstva i manju industriju. No, proračun ne može neograničeno preuzimati teret visokih cijena.

Za ovu zimu ne očekuje brzu stabilizaciju. Europa je, smatra, ušla u razdoblje skupih energenata, a geopolitički rizici i stanje na tržištima još će neko vrijeme utjecati na cijene.

Opskrba bi, prema njegovoj procjeni, trebala ostati stabilna. Građani će zato i dalje najviše osjećati drugi dio problema: koliko će energiju plaćati.