Branka Lozo: Hrvatska ulazi u novo političko preslagivanje, a mladi će odlučiti izbore

U razgovoru za emisiju ZOOM Branka Lozo otvorila je niz tema – od stvaranja nove političke platforme i koordinacije suverenističkih stranaka do izazova obitelji, školskog sustava, demografije i digitalnog odrastanja. U iscrpnom razgovoru iznijela je stav da Hrvatska ulazi u razdoblje političkog sazrijevanja, a mlade generacije smatra ključnim nositeljima promjene.

Preslagivanje desnice i stvaranje zajedničke platforme

Razgovor je započeo političkim pitanjima. Novinar je istaknuo da desne stranke ponovno razgovaraju o okupljanju te je pitao što bi bio minimalni zajednički nazivnik za uspješnu platformu. Lozo je odgovor započela podsjećanjem na razvoj političke scene posljednjih godina.

– Vidjeli smo u posljednjih nekoliko godina brojne stranke s ovog, kako ga zovemo, desnog spektra. To su suverenističke, tradicionalističke stranke koje su se profilirale i afirmirale na političkoj sceni. Mislim da je sada pravi trenutak, dovoljno rano i dovoljno blizu sljedećih parlamentarnih izbora, da pokažemo da smo politički zreli za zajednički nastup – rekla je Branka Lozo.

Naglasila je da je cilj prestati rasipati glasove na pojedinačne liste i da je ovaj put potrebno iskreno i bez kompromisa prevladati prepreke koje će se pojaviti do izbora. Istaknula je da je koordinacija već započela unutar Dom i nacionalnog okupljanja, uz suradnju s Hrvatskim suverenistima, HSP-om, Blokom za Hrvatsku i strankom Jedino Hrvatska, uz otvorena vrata i drugima.

– Sada započinjemo koordinaciju pod motom Sve za Hrvatsku, sve za dom, koji smatram lijepim i zrelim motom. Dogovaramo osnovna načela i pravila platforme kako nas situacije koje će se pojaviti ne bi destabilizirale. Želimo biti imuni na potrese – poručila je Lozo.

Odbacila je tvrdnju da desnica nikad ne može izdržati zajednički projekt.

– To je floskula koja se stalno nameće. Ako se osvrnemo samo pola godine unazad, vidjet ćemo da smo gdje god smo izašli u suradnji ostvarili izvanredan rezultat. Najbolji primjer je gradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček, ali i rezultati u drugim županijama, gradskim skupštinama i vijećima – rekla je.

Govoreći o stranačkoj infrastrukturi, navela je da Dom i nacionalno okupljanje postoji nešto više od godinu dana, ali je već osnovalo podružnice u više od deset županija i razvilo mladež u Splitu.

– Mi se nismo došli ovdje družiti, nego spašavati u Hrvatskoj ono što se spasiti da. To smatramo dužnošću i odgovornošću – naglasila je Lozo.

Mladi kao politička prekretnica

Lozo političku sadašnjost i budućnost smješta u 2025. godinu koju naziva „prekretnicom“ te je opisuje kao novo Hrvatsko proljeće. Ključ toga vidi u mladima.

– Ova godina je prekretnica. Mi smo je najavili kao novo Hrvatsko proljeće i u njega vjerujemo. Mladi su ti koji su se pokrenuli. Oni su pokazali svoje nacionalno opredjeljenje još na dočeku naših nogometaša 2018. godine. Nisu zaboravili isključivanje mikrofona na Trgu bana Jelačića – rekla je.

Podsjetila je da su mladi satima čekali, da nije bilo hrane ni vode, da bi na kraju doživjeli isključenje mikrofona na pjesmi Marka Perkovića Thompsona. Kao reakciju navela je veliki koncert na Hipodromu.

– Njihova reakcija bila je Hipodrom, najprodavaniji koncert. A onda ih snage nazivaju klerofašistima ili kopitarima. To mlade vrijeđa. Oni s fašizmom nemaju apsolutno ništa – rekla je Lozo.

Uvjereni je da će mladi razumjeti svoju političku ulogu.

– Oni koji će do izbora biti dvije godine stariji, zajedno s obiteljima i prijateljima, shvatit će da je izlazak na izbore jedini način da ih se ne vrijeđa i da se u društvu vrednuju vrijednosti do kojih drže. Treba nam zrelost naroda – zaključila je.

Kultura i identitet kao temelj političkog sukoba

Na pitanje o važnosti kulturnog resora Lozo je rekla da se njegov utjecaj često podcjenjuje i da je ključno područje opstojnosti naroda.

– Utjecaj resora kulture na opstojnost naroda je ogroman. Ako pogledamo kroz koliko je stoljeća hrvatski narod živio bez svoje države, održala ga je kultura. Pisci, umjetnici, graditelji, oni koji su doprinosili općem znanju – rekla je Lozo.

Upozorila je na procese koji, po njezinom mišljenju, potiru hrvatski identitet.

– U ovoj državi sada doživljavamo razaranje identiteta i podilaženje jugoslavenizmima i balkanskim ujedinjavanjima. To nije prirodno. Smatram da je čak i kažnjivo – rekla je.

Posebno se osvrnula na medije, koji su zajedno s kulturom dio istog resora.

– Ako politika ima moć nad medijima i ako se antihrvatska politika provodi kroz medije, jasno je kamo to vodi – rekla je.

Pozdravila je i promjenu na čelu Hine, za koju očekuje „uvođenje reda“ i nepristrano informiranje.

Hrvatska u europskom kontekstu

Govoreći o suverenističkom trendu u Europi, rekla je da Hrvatska „kaska“, ali osjeća isti val.

Istaknula je primjer američkih izbora na kojima, kako kaže, Hrvatska televizija nije ravnomjerno pratila oba stožera.

– Poslali su ekipu samo u stožer Kamale Harris, a tamo nisu bila dva kandidata nego samo jedan. Nisu poslali nikoga u stožer Donalda Trumpa, koji je na kraju pobijedio. Mislite li da on to nije registrirao? – pitala je.

Uvjereni je da međunarodni akteri znaju da u Hrvatskoj postoje snage koje dijele svjetonazor protiv wok ideologije i drugih, kako ih naziva, izopačenih ideoloških obrazaca.

Hrvatska i Srbija: Dvije strane različitih sustava

Na pitanje o odnosu Hrvatske i Srbije, Lozo kaže da hrvatski narod politički sazrijeva unatoč povijesnim okolnostima, a srpsku politiku opisuje kao opsesivno usmjerenu na Hrvatsku.

– U Srbiji je, prema izjavama njihova predsjednika, za svaki problem kriva Hrvatska. To je već postalo smiješno. Mislim da nitko više ne nasjeda na takve izjave – rekla je.

Naglasila je da Hrvatska mora urediti vlastiti sustav, posebno u području klijentelizma i korupcije.

– To su naše rak rane. Trebamo ljude koji neće šutjeti zato što su dobili 200 eura – rekla je.

Nacionalni interes, apatija i odgovornost birača

Govoreći o pojmu nacionalnog interesa, Lozo smatra da se radi o frazi koja se često koristi kako bi se stvorila apatija prema politici.

– Fraze i modeli ponašanja stvaraju apatiju. Rezultat je neizlazak na izbore. Da je svaki sudionik koncerta u Zagrebu i jedan član obitelji izašao na nekoliko izbornih ciklusa, danas bi situacija bila drukčija, pogotovo u Zagrebu – rekla je.

Podsjetila je da je Tomislav Tomašević pobijedio u drugom krugu s oko 120 tisuća glasova te da se danas ne treba čuditi provođenju politika s kojima mnogi nisu suglasni.

Obitelj, školstvo i preopterećenost djece

Središnji dio razgovora posvećen je obrazovanju i obitelji. Lozo tvrdi da je sustav rasterećen na pogrešan način.

– Školska godina djecu pušta tri mjeseca izvan sustava. Koji roditelj ima tri mjeseca godišnjeg odmora? Oni od dvanaest godina ostaju sami. Koriste ekrane, gledaju sadržaje koji jesu ili nisu primjereni. To utječe na prehranu, navike i razvoj – rekla je.

Zalaže se za raspodjelu školske godine koja bi smanjila dnevno opterećenje te uvođenje svakodnevne tjelesne aktivnosti i školskog ručka za sve.

– Sve se može popraviti ako se pristupi sustavno – rekla je.

Posebno se osvrnula na udžbenike povijesti, hrvatski jezik i zaboravljanje glagoljice i ranih hrvatskih tiskara, tvrdeći da se u školskom sustavu zanemaruju važne sastavnice hrvatske kulturne baštine.

Demografija, iseljavanje i povratak iseljeništva

Lozo je demografiju opisala kao područje koje se sastoji od dva ključna problema: masovnog iseljavanja i slabog povratka Hrvata iz dijaspore.

– Odlaze mladi i cijele obitelji. To je demografski potop. Treba omogućiti povratak onima koji u drugim državama njeguju hrvatsku kulturu i žele se vratiti, ali nailaze na administrativne prepreke – rekla je.

Zalaže se i za veću kontrolu nad uvozom stranih radnika.

– Nisam protiv stranih radnika, ali sam za mjeru. Kada ih dolazi previše u kratkom vremenu, to ruši cijenu rada i stvara poremećaje u društvu – navela je.

Digitalno okruženje i mentalno zdravlje djece

Razgovor se zatim usmjerio na digitalno okruženje, koje Lozo smatra snažnim društvenim izazovom.

– Ako roditelja nema cijeli dan, ako su preumorni da bi se posvetili djeci, jasno je da je prekomjerno korištenje ekrana postalo problem. Tko će nakon posla sjediti sat i dvadeset minuta i igrati šah? – pitala je Lozo.

Navodi i probleme starijih generacija koje se teško snalaze u digitalnim uslugama.

Kada je riječ o mentalnom zdravlju djece i adolescenata, tvrdi da se uzroci mnogih problema kriju u razdoblju pandemije.

– Djeca su bila izolirana i sama. Osjećala su se napušteno. Posljedice se vide tek sada – rekla je, povlačeći usporedbe s posljedicama traumatskih razdoblja u novijoj povijesti.

Obiteljske granice, prava djece i „inflacija petica“

Lozo upozorava da su djeci dodijeljena brojna prava bez jasnog razumijevanja odgovornosti, što utječe i na školski sustav.

– Djeca imaju previše prava, a roditelji se boje postavljati granice. To se preslikalo i na obrazovanje, što vidimo kroz inflaciju petica. Svi imaju sve pet – rekla je.

Smatra da se taj problem ne smije svaliti ni na roditelje ni na učitelje, već da je potrebno redefinirati odnos prema obitelji i odgoju.

– Roditelji moraju biti svjesni da su oni ti koji odgajaju djecu. A škola i službe su tu da pomognu kada je to potrebno – rekla je.

Advent, tradicija i vrijednosti društva

Za kraj razgovora Lozo se osvrnula na razliku između tradicionalnih i modernih trendova, uz primjer adventa.

– Advent je razdoblje došašća i iščekivanja Božića. Ako ga netko slavi, onda mora znati što slavi. Ako to nema veze s kršćanskim blagdanom, zašto se ne održava ljeti? – pitala je.

Istaknula je da velika većina građana njeguje tradiciju i sudjeluje u vjerskim običajima.

– Tko god ima mogućnost pogledati kako izgleda zornica u šest sati ujutro, vidjet će koliko ljudi dolazi. To pokazuje iskrenu vjeru hrvatskog čovjeka – rekla je.

Zaključila je upozorenjem da društveni identitet ne može opstati ako se tradicija potiskuje, a demografske i kulturne promjene ignoriraju.