Bivši zastupnik prognozira 2026.: Zagreb ulazi u godinu s manje novca i bez zamaha

Unatoč rekordnom gradskom proračunu i stalnim najavama kapitalnih ulaganja, 2025. godina u Zagrebu, prema ocjeni bivšeg zastupnika Renata Peteka, ostavila je više dojam propuštenih prilika nego stvarnih rezultata vidljivih građanima.

Više propuštenih prilika nego rezultata

Govoreći o protekloj godini, Renato Petek istaknuo je da su već polugodišnji izvještaji pokazali vrlo slabu realizaciju najavljivanih projekata. Naglasio je da se gradska vlast često poziva na visinu proračuna i velika ulaganja, ali da Zagrepčani u svakodnevici vide spor tempo i mali broj dovršenih objekata.

– Više propuštenih prilika zbog toga što onaj polugodišnji izvještaj koji smo imali odmah poslije izbora je rekao da su jako mršavi rezultati realizacije – rekao je Petek, dodajući kako se kapitalnim projektima često nazivaju zahvati koji to u stvarnosti nisu.

Kao primjer naveo je obnovu Kina Europa, projekt vrijedan osam do devet milijuna eura, naglasivši da se radi o jednoj zgradi, dijelom financiranoj iz europskih fondova. Prema njegovim riječima, Zagreb i dalje nema velika, strateška ulaganja u promet i infrastrukturu koja bi dugoročno mijenjala kvalitetu života.

– Izgraditi knjižnicu, obnoviti staru zgradu ili krov Doma sportova nisu veliki iskoraci. Da je to gotov most, novi tunel ili nekoliko kilometara pruge, to bi se moglo zvati nečim što direktno utječe na kvalitetu života – rekao je Petek.

Kapitalna ulaganja bez strateškog učinka

Petek priznaje da postoje pojedini vidljivi rezultati, poput izgradnje nove gradske knjižnice u prostoru Paromlina, no smatra da se njihov učinak ne može usporediti s onim što je gradu doista potrebno.

– To će poboljšati kvalitetu života u određenom segmentu, ali tu neće biti nekih dramatičnih pomaka – rekao je, podsjetivši da su tijekom ranijih godina najavljivani projekti znatno većeg dosega, poput „grada mladih“ na području Stare zagrebačke tvornice, koji su s vremenom nestali iz javnog diskursa.

Upozorio je i da se gradska politika sve više svodi na kvartovska događanja i manifestacije, koje kratkoročno okupljaju građane, ali ne rješavaju temeljne probleme.

– Imamo dane Jaruna, dane Sesveta, lijepe priredbe, ljudi se okupe. Ali kad idu kućama, zapnu u istoj gužvi koja je bila prije nekoliko godina i dan-danas je – rekao je Petek.

Model upravljanja i politička odgovornost

Posebno se osvrnuo na način upravljanja gradom, tvrdeći da se ne radi o pojedinačnim pogreškama, već o sustavnom modelu koji proizvodi probleme.

– Radi se o modelu. Oni su rekli da je ono što mi vidimo njihov model upravljanja – rekao je Petek, podsjetivši na aferu Hipodrom i odgovornost upravljačkih tijela.

Naglasio je da članovi upravnih i nadzornih vijeća ne smiju te funkcije shvaćati kao simbolične ili financijski marginalne.

– Ljudi nisu tamo da dobiju 200 ili 300 eura mjesečno, nego da ozbiljno prate što se događa. I tu vidimo ogromne propuste – rekao je, dodajući da je gradonačelnik imao mogućnost naručiti reviziju i smijeniti odgovorne kako bi uklonio političku odgovornost, ali to nije učinio.

Radnička prava i Holding

Petek se osvrnuo i na slučaj planiranog prebacivanja radnika iz jednog gradskog poduzeća u drugo, bez savjetovanja s radničkim vijećem. Prema njegovim riječima, radilo se o ozbiljnom kršenju zakonskih procedura.

– Ne možete po zakonu uzeti ljude i reći im da dobivaju otkaz, a da ih ne pitate i da nemate mišljenje radničkog vijeća – rekao je.

Dodao je kako je, nakon reakcija radnika i sindikata, postupak privremeno zaustavljen, ali da je slučaj pokazao zabrinjavajući odnos gradske vlasti prema radničkim pravima.

Manje novca i sporiji projekti u 2026.

Govoreći o godini pred Zagrebom, Petek smatra da će situacija biti još zahtjevnija. Upozorio je da se iscrpljuju sredstva iz postojećeg financijskog okvira Europske unije te da gradski proračun ulazi u fazu stagnacije.

– Novca je manje. Proračun ulazi u nerast, odnosno odrast. Ako je inflacija oko tri posto, a proračun raste oko dva posto, jasno je da će mogućnosti biti ograničene – rekao je.

Dodao je da se to već vidi u planovima kapitalnih ulaganja, gdje se projekti razbijaju u faze, kilometar po kilometar, bez jasne dinamike završetka.

– Iako se nominalno troši više novca, građani neće dobiti puno više nego dosad, jer su troškovi rada i gradnje drastično porasli – zaključio je Petek.