Besplatni školski obroci već od drugog polugodišta

Kako bi svi osnovnoškolci ubuduće imali besplatni školski obrok, odnosno kako bi se mogao financirati ili sufinancirati iz državnoga proračuna, Vlada je sa sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila dopunu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Dopunom se uređuje mogućnost financiranja, odnosno sufinanciranja prehrane za učenike osnovnih škola za svaku školsku godinu, sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna, a predlaže se i da Vlada donosi odluku o mjerilima i kriterijima po kojima će se ostvarivati to pravo. Sredstva za provedbu te mjere osigurana su u proračunu za iduću i projekcijama za 2024. i 2025. godinu u godišnjem iznosu od 544,2 milijuna kuna.

Dopuna je upućena u hitnu saborsku proceduru, što će omogućiti da osnovnoškolci besplatne obroke dobiju već od drugog polugodišta ove školske godine. Besplatni će obroci tako biti osigurani za oko 311.000 učenika osnovnih škola, a premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice istaknuo je kako zahvaljujući toj mjeri “više ni jedno dijete u hrvatskim osnovnim školama neće biti gladno”.

– Želimo tako spriječiti stvaranje razlika među djecom. Ovo je mjera koja se nastavlja na sve ono što smo do sada činili za obrazovanje i skrb o djeci, istaknuo je.

Vlada je na sjednici predstavila i prijedlog izmjena Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja tijekom godine kojima bi radili.

U drugo čitanje upućene izmjene Zakona o osiguranju radničkih tražbina

Vlada je sa sjednice u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog izmjena Zakona o osiguranju radničkih tražbina, a kojima se uz ostalo proširuje pristup zaštite radnicima kojima je radni odnos prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.

– S obzirom na to da je u pravilu materijalno-pravna zaštita osigurana ovim zakonom jedina zaštita koju radnici ostvare zbog stečaja poslodavca, izmjenama se predlaže proširiti obuhvat radnika, tako da se omogući pristup zaštiti i onim radnicima kojima je radni odnos prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, istaknuo je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Naime, sukladno važećim zakonskim odredbama pristup zaštite omogućen je radnicima kojima je radni odnos prestao šest mjeseci prije stečaja, a Vlada je u prvom čitanju predlagala da se proširi obuhvat na radnike kojima je radni odnos prestao 10 mjeseci prije, dok u drugo čitanje ide s prijedlogom iz saborske rasprave o proširenju na radnike kojima je radni odnos prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.

Predloženim se izmjenama također zaštićeno razdoblje za koje se provodi zaštita i osiguranje prava radnika, odnosno isplata minimalnih plaća produljuje sa sadašnja tri na pet mjeseci prije otvaranja stečaja. Izmjenama se također stečajnim upraviteljima propisuje obveza za otvaranje posebnog namjenskog računa za isplatu radničkih tražbina u slučaju kad se otvoreni stečajni postupak ne provodi, a poslodavac ima zaposlene radnike.

Vlada je s današnje sjednice u drugo saborsko čitanje uputila i prijedloge izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala, Zakona o osiguranju, kao i konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP).

Vlada odgodila uredbu i pozvala na odustajanje od poskupljenja vode

Vlada je, također na godinu dana odgodila primjenu Uredbe o visini naknade za korištenje voda, s namjerom da spriječi najavljena poskupljenja vode za građane i gospodarstvo te pozvala one koji su najavili poskupljenja vode da od toga odustanu.

Kako je objasnio ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, Uredba o visini naknade za korištenje voda trebala je stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine, a kad bi se to dogodilo visinu naknade vodovodi bi plaćali prema zahvaćenoj, a ne isporučenoj količini vode, što bi moglo uzrokovati povećanje cijene vode građanima i poduzetnicima.

Vlada je stoga odgodila početak primjene uredbe na 1. siječnja 2024. godine, kako bi se, kako je rekao “zaštitio standard građana i kako se ne bi dogodila neka najavljena poskupljenja”.

– Pozivam sve one koji su najavili da će poskupiti vodu za građane da od toga odustanu, a i one koji su namjeravali to napraviti da to ne rade, sve kako bismo zajedno štitili standard građana i pomogli im da što lakše prebrode krizu, rekao je Filipović.

Premijer Plenković je rekao da se odgodom primjene uredbe za godinu dana omogućuje svim jedinicama lokalne samouprave, osobito Gradu Zagrebu i Gradu Splitu i drugim velikih gradovima “da nema potrebe za dizanjem cijena”.

– Na ovaj način ima dovoljno snage da vodimo računa o našim građanima i ukupnih troškovima koje imaju u kućnom proračunu, rekao je Plenković.