Analiza pokazala: Zagrebački proračun u tri godine veći za 54 posto

Zagrebački proračun u razdoblju od 2022. do 2024. godine porastao je za 54 posto, što je najveći zabilježeni rast među jedinicama lokalne samouprave, pokazuje analiza Instituta za javne financije temeljena na podacima Ministarstva financija, no istodobno se u proračunu za 2026. godinu ne vidi novi val kapitalnih ulaganja.

Lokalni proračuni nakon godina minusa u plusu

Analiza proračuna gradova, općina i županija pokazuje da su lokalne jedinice u razdoblju od 2022. do 2024. godine u cjelini ostvarile suficite, nakon niza godina u kojima su rashodi premašivali prihode. Riječ je o razdoblju obilježenom snažnim rastom i prihoda i rashoda na lokalnoj razini.

U petogodišnjem razdoblju, od 2019. do 2024. godine, ukupni prihodi svih lokalnih jedinica gotovo su se udvostručili, porasavši s 3,9 na 6,58 milijardi eura, dok su ukupni rashodi porasli s 4,02 na 6,37 milijardi eura.

Zagreb s najvećim rastom prihoda

U razdoblju od 2022. do 2024. godine ukupni prihodi najviše su rasli u Gradu Zagrebu, i to za 54 posto. Rast se povezuje s povećanjem plaća i zaposlenosti, a time i poreznih prihoda, rastom cijena te snažnijim priljevom sredstava iz Europske unije.

Posebno se izdvaja 2023. godina, kada su prihodi iz EU-a, ponajprije iz Fonda solidarnosti, u odnosu na 2022. porasli za više od 250 posto, što je snažno utjecalo na ukupni rast zagrebačkog proračuna.

Gdje je završio rast proračuna

Rast proračuna ne znači automatski i rast raspoloživog novca za nove investicije. Povećanje prihoda u velikoj je mjeri pratilo povećanje rashoda, ponajprije rashoda za zaposlene, materijalnih troškova i održavanje sustava, koji su rasli paralelno s inflacijom i rastom cijena.

Značajan dio rasta prihoda odnosio se na sredstva iz Europske unije, osobito iz Fonda solidarnosti, koja su namjenska i vremenski ograničena te vezana uz obnovu nakon potresa. Takvi prihodi ne mogu se slobodno preusmjeravati u nove projekte i ne stvaraju trajni investicijski kapacitet grada.

Zašto u 2026. nema novog investicijskog zamaha

U proračunu za 2026. godinu ne vidi se novi ciklus velikih kapitalnih ulaganja jer je dio prethodnog investicijskog volumena bio vezan uz izvanredne EU izvore koji se postupno iscrpljuju. Istodobno, dio planiranih projekata nije došao do faze realizacije, dio je administrativno usporen, a dio je ostao bez osiguranih vanjskih izvora financiranja.

Rezultat je proračun koji je nominalno veći nego prije nekoliko godina, ali s ograničenim prostorom za nova kapitalna ulaganja, uz naglasak na održavanje postojećeg sustava i dovršavanje započetih projekata.