Pavliček o Vukovaru: Zatekli smo kaos, gradimo stadion i dovodimo Thompsona – i ne kanimo se ispričavati

Vukovar je grad koji nosi težinu kakvu malo koje mjesto u Hrvatskoj može razumjeti iznutra. Istodobno je simbol i svakodnevnica, povijest i komunalni proračun, pijetitet i vrtić. Marijan Pavliček, gradonačelnik i predsjednik Hrvatskih suverenista, upravo tu napetost opisuje kao ono što vođenje Vukovara čini posebno izazovnim.

Godinu dana nakon preuzimanja vlasti sjeo je pred kamere emisije 50 minuta i govorio bez zaobilaženja: o dugovima koje je zatekao, odlukama koje je morao donijeti i projektima u koje vjeruje.

Zatekao dug, smanjio plaće i objasnio zašto

Prvih nekoliko mjeseci mandata Pavliček opisuje kao financijski najzahtjevnije razdoblje.

-Situacija je bila, posebice u prvih nekoliko mjeseci, financijski vrlo izazovna. Zatekli smo brojne dugove, prvenstveno zbog određenih megalomanskih projekata bivšeg gradonačelnika, europskih sredstava koja su utrošena, a projekti nisu završeni- rekao je.

Grad je bio u obvezi vratiti gotovo 1.800.000 eura europskih sredstava. Kako bi stabilizirao proračun, Pavliček je donio niz mjera koje sam opisuje kao nepopularne, ali nužne: smanjio je plaće sebi i svim zaposlenima u gradskoj upravi i gradskim ustanovama za pet posto, ukinuo određena materijalna prava te smanjio financijska sredstva udrugama, sportskim klubovima i braniteljskim udrugama. Sa svima njima je, kaže, obavio razgovor unaprijed.

-Jer želim stvarno transparentno voditi taj grad. Želim kad sve ovo prođe, bio to jedan ili nekoliko mandata, da mogu ponosno hodati u svom gradu sa sugrađanima i ne moram bježati od njih- rekao je Pavliček.

Prilagodbu uspoređuje s logikom osobnih financija.

-Prema gradskim financijama gledam kao da su to moje financije u vlastitoj kući. Gledam na svaki cent, jer smatram da svi građani uplaćuju u taj gradski proračun i da se treba odgovorno ponašati prema tim financijama- kazao je.

Do kraja ožujka iduće godine grad je u obvezi vratiti još oko 500.000 eura europskog duga. No gradonačelnik tvrdi da su se financije u međuvremenu dobrim dijelom stabilizirale.

Ekonomska škola: 27 milijuna za projekt koji nije bio potreban

Kao konkretan primjer megalomanskog razmišljanja iz prethodnog mandata Pavliček navodi projekt izgradnje nove Ekonomske škole.

-Osobno, već imamo postojeću zgradu ekonomske škole koja ima sve uvjete u samom centru grada. Nedostaje jedna sportska dvorana. I onda baci 27 milijuna eura koliko bi taj projekt trebao još koštati, a već je tri milijuna utrošeno i grad je platio 1.300.000 eura kazni. Još ih ima 560.000. To je stvarno suludo, jer je ta škola predviđena za gotovo 600 učenika, a mi trenutno u ekonomskoj školi imamo oko 300- rekao je Pavliček.

Kao ilustraciju demografske stvarnosti dodao je da Vukovar danas broji oko 22.000 stanovnika, što je 47 posto predratnog broja. Između rata, odlazaka i demografskog starenja, grad se suočava s teškom strukturnom situacijom.

-Trebamo biti realni: u gradu nas ima 22.000 i idemo u projekte koji su stvarno racionalni i danas sutra održivi- zaključio je.

Vrtići: Popularno obećanje i stvarni troškovi

Jedna od najosetljivijih tema bila je odluka o ukidanju besplatnih vrtića, koja je donesena neposredno prije izbora od strane prethodne vlasti.

-Ovo je bio predizborni trik bivše vlasti: tri mjeca u oči izbora donijeti odluku da će vrtići biti besplatni- rekao je Pavliček.

Besplatnost je, prema njegovim riječima, dovela do povećanja upisa, što je zahtijevalo zapošljavanje novih odgojiteljica i otvorilo nove troškove, dok je inflacija dodatno opteretila proračun.

-Grad jednostavno je morao tu odluku donijeti. Inače bi vrlo brzo, već tijekom jeseni, završili u blokadi. Ne bi bilo za plaće nikome- objasnio je.

Nova cijena iznosi 95 eura za prvo dijete, 73 za drugo, a treće je besplatno. Ekonomska cijena jednog djeteta u vukovarskim vrtićima iznosi nešto više od 500 eura mjesečno, a grad i dalje sufinancira 60 posto boravka. Istodobno, Vukovar gradi novi centralni vrtić investicijom od gotovo šest milijuna eura iz europskih fondova, koji će smjestiti četvrtinu ukupnog broja vrtićke djece i otvoriti se od prvog rujna.

-Ajmo se malo vratiti u povijest: vrtići nikad nisu bili besplatni. To je realnost. Dao Bog da može sve biti besplatno, ali ja nisam čuo za takvu državu- rekao je Pavliček.

Stadion 12 hrvatskih redarstvenika: Sport, sjećanje i donatorska priča

Jedan od kapitalnih projekata nove gradske uprave je izgradnja stadiona koji je Pavliček predstavio 10. lipnja. Projekt košta 14 milijuna eura, predviđa nešto manje od 5.000 sjedećih mjesta i vezan je uz HNK Vukovar 1991, ali radi se o gradskom stadionu koji će koristiti svi klubovi.

-Imamo šest nogometnih klubova, stotine i stotine djece koji treniraju u mlađim kategorijama. Imali smo dojuče prvoligaša koji, po našem mišljenju, da je mogao igrati domaće utakmice na vlastitom terenu u Vukovaru, sigurno bi ostao u najvišem rangu natjecanja- rekao je Pavliček.

Ime stadiona nije slučajno. Objekt se gradi na lokaciji uz prometnicu 12 hrvatskih redarstvenika, koja vodi prema Borovu Selu, gdje su ti redarstvenici poginuli u proljeće 1991.

-Nismo htjeli izvajati niti jednog branitelja imenom i prezimenom, nego upravo na samu lokaciju stadiona i tu simboliku 12 hrvatskih redarstvenika, koji su realno tada pokrenuli taj otvoreni sukob. Mislim da je stvarno jedan dobar naziv koji ne vrijeđa nikoga, a ujedinjuje mnoge- objasnio je.

Financiranje je zamišljeno kao donatorska priča, a za razliku od projekata koje su gradonačelnici volili megalizirati, Pavliček inzistira na realizmu.

-Treba stvarno biti realan. U gradu nas je 22.000. Realno bi imao sigurno preko 3.000 gledatelja kada bi se igralo u Vukovaru. I onda vam taj stadion na 4.800 mjesta izgleda lijepo popunjen, lijepa atmosfera — a ne ići u stadion koji bi imao desetak tisuća sjedećih mjesta pa imate uvijek više praznog nego punog- rekao je.

Zahvalio je Hrvatskom nogometnom savezu, predsjedniku Davorinu Kustiću i Zlatku Daliću, koji je bio prvi donator, te svim reprezentativcima koji su sudjelovali u promociji uoči prijateljske utakmice protiv Belgije.

Thompson u Vukovaru: Festival domoljublja ili problem?

Najava humanitarnog koncerta Marka Perkovića Thompsona u Vukovaru odmah je izazvala negativne reakcije dijela lijevih stranaka i SDSS-a. Pavliček ne krije da ga takve reakcije ne iznenađuju, ali ih smatra neprihvatljivima.

-Ti pojedinci koji su mene napali iz stranaka sa srpskim predznakom — pa najbolje da se pravimo da Vukovar nije Hrvatska. Pa mi se ipak u ovom gradu nešto pita i nas Hrvate, nakon svega- rekao je.

Koncert je, naglašava, humanitarnog karaktera. Dogovor između gradskih vlasti i tima Marka Perkovića predviđa da se, nakon podmirenja troškova, ostatak prihoda donira najpotrebitijima, dijelom na razini Hrvatske, dijelom za područje Vukovara.

-Sam Marko je rekao da on stvarno želi u Vukovaru imati koncert, ali humanitarnog karaktera. Mi za to nemamo ništa loše. Ja stvarno ne vidim zašto bi itko bio protiv toga- rekao je Pavliček.

Na Thompsonov koncert na Hipodromu bio je osobno, i odlazak i povratak opisuje kao potpuno normalan.

-Izašao sam sa Hipodroma, otišao natrag, čak brže nego što bi inače izašao iz Zagreba tijekom radnog vremena. To je nevjerojatno koja se histerija stvarala. Kao da su neki očekivali da se nešto dogodi. To je nevjerojatno koliko u nekim ljudima ima stvarno mržnje- rekao je.

Domoljublje koje se mora opravdavati

Kroz razgovor Pavliček se više puta vraćao na temu koja ga, čini se, iskreno iritira: osjećaj da se u Hrvatskoj domoljublje mora stalno obrazlagati, dok se određeni lijevi i jugoslavenski simboli uzimaju kao kulturna danost. Usporedio je Hrvatsku sa Švicarskom, gdje građani na kućama ističu zastave bez ikakva povoda.

-Pogledajte, primjerice, Švicarsku, koja je možda jedna od najbogatijih zemalja na kugli zemaljskoj. Nije članica Europske unije, nekoliko stotina godina nije imala rata, ali ima obveznu vojsku. I dođete tamo i pogledajte — gotovo na svakoj kući švicarska zastava. Nikakav blagdan. To je patriotizam. To nije nikakav nacionalizam- rekao je Pavliček.

Posebno ga zabrinjava što se ta atmosfera prenosi i na identitetska pitanja vezana uz Domovinski rat.

-Mi Hrvati imamo neku potrebu ispričavati se nekome, kao da smo mi neki genocidni narod. To je nevjerojatno. Pa ti ste pola Europe imali na strani Sila osovine od ’41. do ’45. Onda li te druge države — koje su isto tako do ’45. bile uz Sile osovine — nikoga to ne zanima- rekao je.

Odvojene škole, odvojeni kafići

Jedna od specifičnosti Vukovara u odnosu na sve druge hrvatske gradove ostaju odvojene škole i vrtići prema modelu koji je izabrao SDSS.

-Specifičan je po tome što su nam vrtići i škole i dalje odvojeni. To je jedna od najvećih grešaka koja se mogla napraviti, ali nažalost to je ustaljeni zakon o pravima nacionalnih manjina, gdje su predstavnici Srpske zajednice odlučili se na taj najveći model odvojenosti- rekao je Pavliček.

Posljedica, kako opisuje, vidljiva je u svakodnevnom životu: odvojeni kafići, odvojene mreže, nevidljive linije koje djeca ne prelaze čak ni na zajedničkim igralištima.

-S druge strane traže naravno sva prava, a opet su odlučili se u potpunosti odvojiti od ostatka grada- rekao je Pavliček, dodajući da je to, prema njegovu mišljenju, dugoročno šteta prije svega za samu srpsku zajednicu.

Turizam, Dunav i problem hotela

Vukovar bilježi rast turizma: prošle godine 6 posto više noćenja, oko 90.000 ukupno, a vukovarski vodotoranj posjetilo je rekordnih 112.000 posjetitelja. Ove godine u Vukovaru bi trebalo pristati 557 kruzera, uglavnom s američkim turistima koji putuju na relaciji Budimpešta — Crno more i zaustavljaju se u gradu na desetak sati.

No jedan od ključnih problema ostaje nedostatak hotelskog smještaja na višoj razini.

-Imamo taj derutni hotel koji je u vlasništvu grada u samom centru grada, gdje se nije uspjelo pronaći zajednički jezik s bivšim investitorima. Morao sam to raskinuti- rekao je Pavliček. Cilj je pronaći novog investitora uz Dunav koji bi izgradio hotel s kongresnim kapacitetima. -Imamo jako puno upita liječnika, akademika, profesora koji bi održali seminare u Vukovaru, međutim nemamo dovoljno smještajnih kapaciteta na jednom mjestu. Mislim da bismo mogli postati centar kongresnog turizma u ovom kontinentalnom dijelu Hrvatske- rekao je.

Suverenizam kao politika, ne samo simbol

Kao predsjednik Hrvatskih suverenista, Pavliček suverenizam ne opisuje kao emotivni stav, nego kao konkretnu politiku.

-Meni je pun kufer Hrvata koji se bušaju u prsa, a onda izvlače novac gdje god su stigli od te iste Hrvatske. Budi ti domoljub u smislu: pošteno radi, daj sve od sebe, imaj svoj stav, nemoj dozvoliti samo da ti Europska unija nameće neke stavove- rekao je.

Smatra da Hrvatska premalo koristi mehanizme koje joj daje punopravno članstvo u Uniji.

-Mi imamo pravo reći svoje mišljenje, pa da nas ima 5.000. Imamo pravo staviti veto na određene odluke. Na to ima i Luksemburg, zašto ne bi mi?- upitao je.

Vukovar mora živjeti 365 dana

Na kraju razgovora Pavliček se vratio onome što smatra ključnim: Vukovar ne smije ostati grad koji postoji samo u studenom.

-Vukovar je grad koji mora živjeti 365 dana. Vukovar ne može biti samo grad spomenika. Branitelje koji su dali svoje živote pitajte što žele. Oni žele da djeca, mladost, njihovi nasljednici žive upravo u tom gradu — jer za to su i dali svoje živote- rekao je Pavliček.

Do kraja mandata kao uspjeh vidi završetak stadiona, sanaciju Grand Hotela, proširenje bazena u Borovu naselju, izgradnju arheološkog parka i otvaranje dva nova proizvodna pogona. I jednu poruku investitorima: nije mu svejedno na kojoj plaći zapošljavaju ljude.

-Ajmo molim vas, bar da dajete neku pristojnu plaću da naši ljudi mogu raditi- rekao je.