Udruga Ekologija grada: Divlja odlagališta otpada iz Zagreba se šire prema Velikoj Gorici, Samoboru i okolici
Udruga Ekologija grada uputila je Hrvatskom saboru zahtjev za hitno uključivanje Odbora za zaštitu okoliša i prirode u rješavanje, kako navode, katastrofalnog bujanja divljih odlagališta otpada na području Zagreba i Zagrebačke županije. U dopisu upozoravaju da se problem više ne može promatrati kao niz izoliranih slučajeva, već kao sustavno prelijevanje otpada iz Zagreba prema rubnim dijelovima metropolitanskog područja.
Posebno ističu područja Velike Gorice, Samobora, Rugvice i naselja uz administrativne granice Zagreba, gdje se, prema njihovim navodima, posljednjih godina intenzivno pojavljuju ilegalna odlagališta građevinskog i miješanog otpada. Udruga tvrdi kako službena dokumentacija i očitovanja nadležnih tijela potvrđuju da se otpad sustavno premješta iz Zagreba prema okolnim sredinama.
Zabilježeno više 4200 nepravilnosti
Pozivaju se pritom na izvješće Grada Zagreba za 2025. godinu prema kojem su najveća onečišćenja i najveći broj divljih deponija evidentirani na području Novog Zagreba zapad, Brezovice, Peščenice – Žitnjaka, Sesveta i Stenjevca. Navodi se i da je tijekom 2025. godine putem aplikacije e-Redar prikupljeno više od 6200 tona otpada uz trošak veći od 4,5 milijuna eura, dok je videonadzorom zabilježeno više od 4200 nepravilnosti.
Udruga smatra da takvi podaci ne potvrđuju uspješnost sustava, nego njegov neuspjeh.
– Gotovo 30 tisuća kubika uklonjenog otpada ne predstavlja uspjeh sustava, nego priznanje poraza prevencije – navodi se u dopisu.
Kao ključni problem ističu nepostojanje funkcionalnog sustava zbrinjavanja građevinskog otpada u Zagrebu, zbog čega ilegalno odlaganje, kako tvrde, za dio tržišta ostaje “racionalna i profitabilna alternativa”.
Posebno alarmantnim nazivaju stanje na području vodocrpilišta Kosnica kod Velike Gorice. U dopisu navode da se ondje od 2021. godine, nakon početka obnove Zagreba, intenzivno dovozi otpad, a da su tijekom 2024. i 2025. postavljane kamere i fizičke zapreke koje su naknadno razbijane ili uklanjane. Spominju se i napadi na djelatnike te tvrdnja da se ilegalni otpad i dalje svakodnevno dovozi na to područje.
Sličan obrazac i kod Samobora
Sličan obrazac, navode, vidljiv je i kod Samobora, na području Pavučnjaka, gdje su građani i mediji tijekom 2025. i 2026. upozoravali na gomilanje građevinskog otpada uz kuće stanovnika.
Udruga posebno kritizira Grad Zagreb zbog, kako navode, nedostatka kontrole toka otpada na mjestu njegova nastanka. Kao primjer navode Veliku Goricu, koja je prema njihovim tvrdnjama uvela dodatne mjere praćenja građevinskog otpada, dok Zagreb i dalje dominantno reagira tek naknadnim sanacijama i uklanjanjem otpada.
U dopisu upozoravaju i da se iste lokacije divljih odlagališta iz godine u godinu ponavljaju te da su na brojnim mikrolokacijama morali biti postavljeni dronovi, videonadzor, zaštitne ograde i betonski blokovi kako bi se privremeno zaustavilo daljnje odbacivanje otpada.
Od saborskog Odbora traže sazivanje tematske sjednice o širenju divljih odlagališta otpada, uključivanje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Državnog inspektorata, Fonda za zaštitu okoliša, Grada Zagreba, Zagrebačke županije i okolnih gradova te izradu posebnog izvješća o postupanju s građevinskim otpadom u Zagrebu.
Predlažu i strože mjere poput obvezne kontrole otpada na gradilištima, potvrda o zbrinjavanju otpada, fizičkih barijera na kritičnim lokacijama te oduzimanja vozila kod težih oblika ilegalnog odlaganja otpada.
– Ovaj problem više nije samo komunalno pitanje pojedinih ulica, šuma ili poljskih putova, nego ozbiljan okolišni, sigurnosni i javnozdravstveni problem koji zahvaća cijelo metropolitansko područje Zagreba – upozoravaju iz Udruge Ekologija grada.
