Dina Dogan proziva Možemo!: Resnik postaje financijski rizik za Zagreb
Goran Stanzl/PIXSELL Pitanje mulja i upravljanja zagrebačkim pročistačem otpadnih voda u Resniku postalo je središnja tema istupa Kluba gradskih zastupnika „Liberali”, koji upozoravaju na netransparentnost, rast troškova i moguće okolišne posljedice nakon raskida koncesije.
Klub zastupnika „Liberali” ocijenio je da se u Zagrebu politička rasprava vodi oko ustavne tužbe zbog organizacije dočeka hrvatske rukometne reprezentacije, dok istodobno ostaju otvorena pitanja o funkcioniranju komunalnih sustava i velikim infrastrukturnim projektima. Upozoravaju da se Grad suočava s problemima u otpadu, prometu, školstvu i javnoj infrastrukturi, ali i s nejasnim financijskim obvezama nakon preuzimanja upravljanja pročistačem u Resniku.
– Umjesto ideoloških i institucionalnih konflikata, građani očekuju funkcionalan grad i rješavanje svakodnevnih problema – poručila je gradska zastupnica Dina Dogan, naglasivši da je pokretanje ustavne tužbe protiv Vlade promašena politička procjena koja Zagreb uvlači u dugotrajan spor.
Zastupnica Ivka Odvorčić upozorila je na kašnjenja u projektima koji izravno utječu na kvalitetu života građana. Rekonstrukcija Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića kasni mjesecima, javna nabava za Osnovnu školu Donji Dragonožec još nije započela, Schlosserove stube ostaju nedovršene, a pokretne stepenice u Importanne centru i stanje gradskih tržnica dodatno opterećuju svakodnevicu stanovnika.
Mulj i pročistač kao ključna tema
Središnje pitanje istupa odnosi se na upravljanje zagrebačkim pročistačem otpadnih voda i evidenciju mulja, nusprodukta pročišćavanja kanalizacije cijelog grada, koji ima tržišnu vrijednost i čije zbrinjavanje iziskuje značajna javna sredstva.
– U očevidniku Zagrebačkih otpadnih voda stoji da je 3. ožujka 2024. procijenjeno 274.661 tona mulja, a već dan kasnije 107.927 tona. Razlika iznosi 166.734 tone, odnosno više od 60 posto, i evidentirana je kao korekcija procjene – rekla je Dina Dogan.
Naglasila je da dokument ne navodi fizički nestanak mulja, ali otvara pitanje načina vođenja evidencije i kontrole sustava.
– Kako je moguće da se godinama barata jednom količinom, a potom u jednom danu utvrdi znatno manja? To nije sitna greška u evidenciji, to je razlika od 166 tisuća tona – rekla je.
Istodobno, Grad Zagreb je za pravno i financijsko savjetovanje vezano uz raskid koncesije pročistača već potrošio 683.356,25 eura, dok javnost nema informacije o ukupnom trošku raskida, fazi spora s koncesionarom ni mogućim financijskim posljedicama.
– Građani ne znaju kolika je stvarna količina mulja, koliki je trošak raskida koncesije ni koliki je financijski rizik. To nije tehničko pitanje, nego pitanje upravljanja gradom i novcem građana – poručila je.
Politička odgovornost i okolišni rizici
Liberali tvrde da se u upravljanju pročistačem i evidencijom mulja otvaraju pitanja odgovornosti gradske vlasti te potencijalnog utjecaja na okoliš i javne financije.
– Ulazimo u jedan od najskupljih sporova u povijesti Zagreba, a ključni podaci i dalje nisu javno objašnjeni. Pročistač, mulj i koncesija nisu apstraktne teme, to je sustav koji izravno utječe na okoliš, proračun i svakodnevni život građana – rekla je Dina Dogan.
Iz Kluba zastupnika „Liberali” poručuju da Zagreb treba redefinirati prioritete, ubrzati realizaciju komunalnih projekata i transparentno izvještavati o financijskim i okolišnim rizicima. Najavili su da će na sjednici Gradske skupštine glasovati protiv prijedloga gradonačelnika Tomislava Tomaševića o ustavnoj tužbi protiv Vlade, ističući da je pitanje pročistača i mulja važnije od političkog sukoba oko dočeka reprezentacije.
