Zagreb među deset gradova s najlošijim zrakom na svijetu: U istom rangu sa Šangajem i Dhakom

Zagreb je 24. siječnja 2026. zabilježio Air Quality Index od 155, što ga je svrstalo na deseto mjesto svjetske ljestvice gradova s najlošijom kvalitetom zraka, u društvo metropola poput Kaira, Šangaja, Dhake i Kabula.

Prema podacima Air Quality Indexa, tog je dana najzagađeniji grad na svijetu bio Biškek u Kirgistanu s indeksom 220, dok su ga slijedili Dhaka sa 193 i kineski Hangzhou sa 173. Kabul, Taškent i Almaty također su imali indekse iznad 165, što prema međunarodnoj klasifikaciji znači razinu zraka koja se smatra nezdravom za sve skupine stanovništva. U tom kontekstu, Zagreb s vrijednošću 155 našao se rame uz rame s Lahoreom u Pakistanu, dok su iza njega ostali Krasnojarsk, Sarajevo, Katmandu i Chengdu.

Što znači indeks 155 za građane Zagreba

Air Quality Index u rasponu od 151 do 200 klasificira se kao “nezdrav”, što podrazumijeva da su moguće negativne posljedice po zdravlje ne samo za osjetljive skupine, poput djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika, nego i za širu populaciju. Preporuke zdravstvenih institucija u takvim situacijama obično uključuju smanjenje boravka na otvorenom, izbjegavanje intenzivne tjelesne aktivnosti na zraku te pojačan oprez za osobe s respiratornim i kardiovaskularnim bolestima.

U praksi, takav indeks najčešće znači povišene koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2,5, koje nastaju iz kombinacije prometa, individualnih ložišta, industrijskih izvora i meteoroloških uvjeta koji sprječavaju razrjeđivanje zagađenja. Zimski mjeseci u kontinentalnim gradovima posebno su rizični zbog temperaturnih inverzija koje zadržavaju onečišćenja pri tlu.

Zagreb u globalnom kontekstu

Usporedba Zagreba s gradovima poput Kaira, Dhake ili Šangaja dodatno naglašava razinu problema. Riječ je o megagradovima s desecima milijuna stanovnika, snažnom industrijom i prometnim pritiskom kakav Zagreb objektivno nema. Ipak, indeks od 155 pokazuje da lokalni izvori zagađenja, u kombinaciji s nepovoljnim vremenskim uvjetima, mogu dovesti hrvatsku metropolu u sam vrh negativnih globalnih ljestvica.

Sarajevo, koje se godinama spominje kao jedno od najzagađenijih gradova u regiji, istog je dana imalo indeks 152, što ga je smjestilo ispod Zagreba. Katmandu i Krasnojarsk, gradovi poznati po kroničnim problemima s kvalitetom zraka, također su se našli niže na listi.

Uzroci i obrasci zagađenja

Stručnjaci za okoliš već dulje upozoravaju da su glavni izvori zimskog zagađenja u Zagrebu kombinacija prometa i kućnih ložišta, osobito u rubnim dijelovima grada gdje se još uvijek koristi kruto gorivo za grijanje. Tome se pridružuju i meteorološki uvjeti, poput slabog vjetra i magle, koji onemogućuju prirodno pročišćavanje zraka.

Dodatni problem predstavlja urbana konfiguracija grada, s dolinskim položajem koji pogoduje zadržavanju zagađenog zraka. U takvim okolnostima, čak i relativno kratkotrajni porast emisija može rezultirati naglim skokom indeksa kvalitete zraka.

Institucije i odgovornost

Grad Zagreb posljednjih je godina najavljivao niz mjera za smanjenje emisija, od širenja niskougljičnih zona i poticanja javnog prijevoza do energetskih obnova zgrada i zamjene starih sustava grijanja. No, podaci poput ovih s kraja siječnja otvaraju pitanje učinkovitosti tih politika na terenu, osobito u trenucima kada se kvaliteta zraka mjeri u kategoriji koja se smatra izravno štetnom za zdravlje građana.

U kontekstu šire slike, pitanje zraka ne može se promatrati odvojeno od drugih urbanih politika, uključujući prometnu infrastrukturu, energetsku učinkovitost i prostorno planiranje. Svako novo odgađanje ili neusklađenost u tim segmentima reflektira se izravno na svakodnevicu stanovnika.

Širi europski okvir

Na razini Europske unije, Hrvatska je obvezna usklađivati se s direktivama o kvaliteti zraka koje postavljaju granične vrijednosti za ključne onečišćujuće tvari. Iako se godišnji prosjeci često nalaze unutar dopuštenih granica, epizode poput ove iz siječnja pokazuju koliko su kratkotrajni, ali intenzivni skokovi zagađenja i dalje realnost u velikim gradovima.

U tom smislu, zagrebački rezultat na globalnoj listi nije samo lokalna vijest, nego i indikator šireg izazova s kojim se suočavaju europske metropole u tranziciji prema čišćim energetskim i prometnim sustavima.