139 milijuna eura za udruge u prvom mandatu Tomislava Tomaševića: financiranje pod povećalom Skupštine i Sabora
U četiri godine mandata gradonačelnika Tomislava Tomaševića iz proračuna Grada Zagreba udrugama je isplaćeno ukupno 139 milijuna eura, podatak koji je u javnosti otvorio raspravu o kriterijima, nadzoru i političkim vezama dijela organizacija koje su se našle među najvećim korisnicima gradskog novca.
Udruga Domino na vrhu liste
Na listi udruga koje su tijekom 2024. godine primile najviše sredstava iz gradskog proračuna na vrh je izbila udruga Domino, poznata po organiziranju “tihe mise” nasuprot muškaraca koji se svake prve subote u mjesecu okupljaju na Trgu bana Jelačića. Prema podacima dostupnima na gradskoj web aplikaciji “iTransparentnost”, udruzi Domino lani je isplaćeno više od 215 tisuća eura, a posljednja isplata bila je namijenjena programu Queer Zagreb, piše HRT.
Dina Dogan, zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, zatražila je potpuni uvid u financiranje udruga, upozoravajući na promjene u pravilima natječaja i pragovima prihoda.
– Ono što je najspornije u cijeloj priči, oni to više ne skrivaju, sve više novca se ubacuje u sustav. Dodatno je sporno da je stavljen dodatni cenzus na udruge koje imaju prihode manje od 30.000 eura godišnje i uopće se više ne mogu javiti na dio tih natječaja – čime su direktno diskriminirane one male udruge – izjavila je Dina Dogan.
Oporba govori o političkoj korupciji
Gradska oporba tvrdi da se iza rasta isplata krije politička podobnost. Mislav Herman, potpredsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, naglasio je da se radi o tisućama pojedinačnih uplata bez jasnih kriterija.
– Posljednje četiri godine uplaćuje se 139 mil. eura bez jasnog kriterija, bez stvarnog nadzora i s jasnim uzrokom političke podobnosti. Imate 6.000 uplata na različite adrese udruga, a dvije udruge se ističu. Onda tu nema transparentnosti nego je tu stvar čiste političke korupcije – rekao je Mislav Herman.
Tema je otvorena i na nacionalnoj razini. Nikola Grmoja, član Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije sprječavanja korupcije, potvrdio je da je upućen službeni zahtjev Gradu Zagrebu.
– Upućen je službeno taj zahtjev na Grad Zagreb. Očekujemo da nam dođe taj cjelokupan dopis sa svom dokumentacijom. To su ogromna sredstva. Ono što je po mom mišljenju najproblematičnije je da je dobar dio ljudi koji vodi te udruge bio uključen u rad tih udruga ili su sada dio platforme Možemo ili su s njima povezani. Tako da je to problem koji treba dodatno istražiti – rekao je Nikola Grmoja.
Odgovor Grada Zagreba
Iz Grada Zagreba poručuju da su stabilizacija i rast gradskog proračuna omogućili povećano sufinanciranje programa iz različitih područja društvenog djelovanja. Navode da se financiranje provodi temeljem Zakona o udrugama i Pravilnika o financiranju udruga, kroz godišnje natječaje i posebne javne pozive za sport, kulturu i tehničku kulturu, za koje Gradska skupština Grada Zagreba donosi programe javnih potreba.
Prema gradskim podacima, najveći korisnici proračunskih sredstava među udrugama u 2024. godini bili su Rukometni klub Zagreb s gotovo 1,84 milijuna eura, Nogometni klub Dinamo s oko 1,77 milijuna eura, Hrvatski akademski odbojkaški klub Mladost s više od 1,66 milijuna eura, Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost s više od 1,22 milijuna eura te Košarkaški klub Cibona s nešto više od milijun eura.
U Gradu navode da su tijekom 2024. proveli 28 natječaja i javnih poziva, a financiranje programa organizacija civilnog društva predlažu kulturna vijeća i povjerenstva, pri čemu se vrednuju relevantnost, kvaliteta, dostupnost programa, iskustvo prijavitelja i kvaliteta prijave. Ukupno je predloženo 1.816 programa 677 organizacija i pojedinaca.
Ističu i da su s korisnicima ugovoreni uvjeti izvještavanja te da se, u slučaju nepravilnosti ili nenamjenskog trošenja, pokreće postupak povrata sredstava.
Rasprava se seli iz Skupštine u Sabor
Dok gradska vlast tvrdi da je sustav financiranja zakonit, transparentan i nadziran, oporba najavljuje daljnje korake kroz Gradski skupštinu Grada Zagreba i Hrvatski sabor. Zahtjev za cjelovitom dokumentacijom i analizom kriterija otvara novo poglavlje rasprave o tome gdje završava potpora civilnom društvu, a gdje počinje politički utjecaj na raspodjelu javnog novca.
