Rukomet u Areni bez Thompsonove pjesme, zastupnica: Zabranjujete Thompsona, a tolerirate petokraku

Odluka da se u Areni Zagreb ne pusti pjesma Marka Perkovića Thompsona, iako ne sadrži sporni poklič, otvorila je političko i pravno pitanje – tko odlučuje što je dopušteno u javnom prostoru Zagreba i prema kojim kriterijima.

Petak navečer, 9. siječnja 2026. godine, Arena Zagreb ispunjena je do posljednjeg mjesta. Rukometna utakmica, navijačka atmosfera i očekivanje glazbene kulise koja je godinama sastavni dio sportskih događaja. U jednom trenutku publika očekuje pjesmu „Ako ne znaš što je bilo“ Marka Perkovića Thompsona. Pjesma ne dolazi. Razlog nije službeno objašnjen, no poruka je jasna – glazbeni izbor u Areni više nije stvar publike.

Taj događaj pokrenuo je reakciju u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Gradska zastupnica dr. sc. Dina Dogan zatražila je od gradonačelnika Tomislava Tomaševića pojašnjenje primjene novih Općih uvjeta Arene Zagreb, s posebnim naglaskom na zabrane izvođača, sadržaja i moguće sankcioniranje građana.

Gdje prestaje zabrana, a gdje počinje samovolja

U fokusu pitanja nalazi se činjenica da pjesma koja nije puštena ne sadrži sporni poklič “Za dom spremni”. Time se otvara ključno pitanje – odnosi li se zabrana na konkretne pjesme i sadržaje ili na izvođača kao osobu, bez obzira na sadržaj koji se emitira.

Ako se zabrana tumači široko, postavlja se problem pravne sigurnosti. Građanima, organizatorima i javnim ustanovama ostaje nejasno što je dopušteno, a što se može unaprijed ukloniti bez jasnog kriterija. Upravo to, upozorava Dogan, stvara prostor za proizvoljne odluke.

Hoće li se sankcionirati i građani

Drugo ključno pitanje odnosi se na ponašanje građana na javnim površinama. Dogan traži odgovor hoće li se i na koji način sankcionirati navijači ili građani koji pjevaju pjesme koje ne sadrže zabranjene simbole, pokliče ili poruke, ali su povezane s izvođačem koji je politički ili ideološki nepoželjan gradskoj vlasti.

Bez jasnog tumačenja, ostaje otvoreno pitanje može li se sutra sankcionirati publiku zbog spontanog pjevanja ili izražavanja, čak i kada ono ne krši nijedan konkretan propis.

Petokraka u javnom prostoru Zagreba

Posebno osjetljiv dio pitanja odnosi se na primjenu zabrana u širem javnom prostoru. Dogan problematizira činjenicu da se na javnim površinama Grada Zagreba ističu jugoslavenske zastave s petokrakom, uključujući i slučajeve u kojima su te zastave bile vidljive s balkona na Trgu bana Jelačića tijekom javnih događaja.

Ako se zabrane uvode radi zaštite javnog reda, mira i ustavnih vrednota Republike Hrvatske, postavlja se pitanje po kojem kriteriju se jedni simboli toleriraju, dok se drugi unaprijed zabranjuju. Time se, upozorava Dogan, stvara dojam selektivne primjene pravila i političkog arbitriranja nad javnim prostorom.

Tko je i zašto donio nova pravila

U završnici Dogan otvara i institucionalno pitanje – jesu li novi Opći uvjeti Arene Zagreb, doneseni 18. prosinca 2025. godine, rezultat obveze prema odluci Gradske skupštine ili političke odluke aktualne gradske vlasti. Time se odgovornost prebacuje s tehničke razine upravljanja objektom na razinu političkog odlučivanja.

Na kraju Dogan traži jasno i nedvosmisleno očitovanje o kriterijima zabrana, njihovom opsegu i načinu primjene, kako bi se osigurala pravna sigurnost, jednak tretman svih građana i dosljedna primjena ustavnih vrednota Republike Hrvatske.

Slučaj iz Arene Zagreb tako je prerastao u širu raspravu o granicama zabrana, slobodi izražavanja i političkom upravljanju javnim prostorom u Zagrebu – raspravu u kojoj će odgovor gradonačelnika pokazati jesu li pravila ista za sve ili ovise o svjetonazoru.