Stručnjaci upozoravaju

Četiri znaka da vam grijanje škodi zdravlju

Ako imate ove simptome, možda problem nije prehlada nego suhi zrak u stanu
radijator Davor Puklavec/PIXSELL

Kad je vani hladno i neugodno, prvi instinkt većine ljudi je pojačati grijanje. Zbog naglog rasta cijena energije posljednjih godina, pitanje treba li uopće uključiti grijanje – i kada je to najbolje učiniti – postalo je tema brojnih rasprava.

Stručnjaci kažu da je dobra ideja početi grijati dom kada temperatura padne ispod 15 °C, a održavanje doma toplim i ugodnim može pomoći očuvanju zdravlja tijekom zime – osobito ako ste starije životne dobi ili imate kronične bolesti.

Također sprječava nastanak plijesni i vlage, koje mogu potaknuti prehlade i respiratorne infekcije. No, pretjerano korištenje grijanja također može imati negativan učinak na zdravlje.

Za početak, topla i suha atmosfera u domu može početi utjecati na vašu kožu, uzrokujući stanje poznato kao „lice od centralnog grijanja“.

Prepoznatljivi znakovi uključuju crvenilo kože na nosu i obrazima. Mogu se pojaviti i suhoća te perutanje oko obrva, brade i nazolabijalnih bora – pregiba koji se protežu od nosa do usta.

S vremenom, suhoća može produbiti fine linije na licu i uzrokovati pojavu novih bora na čelu i ispod očiju, objašnjava dr. Anjali Mahto, dermatologinja i osnivačica klinike Self London.

– Kada se centralno grijanje pojača, vlažnost zraka u prosječnom britanskom domu može pasti na 20 ili 30 posto, što je suše nego u nekim pustinjama. U takvom okruženju zrak djeluje poput spužve i izvlači vlagu iz vanjskog sloja kože, rekla je.

Problem suhog zraka u grijanim prostorima

Dr. Babak Ashrafi iz Superdrug Online Doctora također upozorava na problem suhog zraka u grijanim prostorima. Kaže da on može dovesti do prehlada i drugih infekcija.

– Suhi zrak u zatvorenom prostoru isušuje sluznicu, čime se povećava rizik od prehlada i infekcija. Sustavi grijanja također mogu cirkulirati prašinu i unutarnje onečišćivače, što može pridonijeti umoru, bolovima u mišićima ili iritaciji očiju, objasnio je.

– Dugotrajna izloženost visokim temperaturama, osobito u slabo prozračenim prostorima, može dovesti i do stanja povezanih s toplinom, poput iscrpljenosti ili dehidracije.

Četiri simptoma da grijanje negativno utječe na vaše zdravlje

Dr. Ashrafi ističe četiri simptoma koja mogu upućivati na to da grijanje negativno utječe na vaše zdravlje:

  • Dehidracija – osjećaj žeđi, umor i tamnija boja urina
  • Začepljeni sinusi – začepljene ili curenje nosa te bol ili osjetljivost u obrazima, očima i čelu
  • Suhi kašalj
  • Glavobolje

Iako se može činiti primamljivim isključiti grijanje kako biste izbjegli zdravstvene probleme, ni to nije dobro rješenje, prenosi N1.

– Ostavljanje grijanja isključenim može pridonijeti blažim zdravstvenim problemima, poput prehlada, osobito tijekom hladnih zimskih mjeseci. Niže temperature u zatvorenom prostoru mogu povećati rizik od respiratornih problema poput astme ili upale pluća, jer hladan zrak otežava disanje. Ovi se simptomi dodatno pogoršavaju ako je dom vlažan i pun plijesni, što se često događa u nedovoljno grijanim i slabo prozračenim kućama, upozorava dr. Ashrafi.

Koja je optimalna temperatura za zdravlje?

NHS preporučuje grijanje doma na najmanje 18 °C tijekom zime. To je osobito važno za starije osobe, one s kroničnim bolestima ili smanjenom pokretljivošću.

– Posebno je važno održavati tu temperaturu u prostorijama u kojima provodite najviše vremena, poput dnevnog boravka ili spavaće sobe, dodaje dr. Ashrafi.

Kako ublažiti simptome uzrokovane grijanjem?

Korištenje pametnog termostata za učinkovitiju kontrolu temperature, kao i ovlaživača zraka za uravnoteženje vlage, može pomoći. Također je važno unositi dovoljno tekućine.

Ovlaživač zraka može ublažiti i suhoću kože – dodatno je njegujte hidratantnim kremama bogatim ceramidima ili skvalanom koji pomažu zadržati vlagu u koži.

Dr. Ashrafi savjetuje i sljedeće:

– Ako se osjećate loše i sumnjate da je uzrok grijanje, pokušajte izaći u 30-minutnu šetnju. Ako se nakon toga osjećate bolje, moguće je da su vaši simptomi povezani s uvjetima u zatvorenom prostoru. Ako osjetite zbunjenost, promjene u ponašanju ili nejasan govor, odmah potražite liječničku pomoć.

Oprez – grijanje može potaknuti pojavu plijesni

Kada uključite grijanje, voda koja isparava s toplih površina kondenzira se na hladnim površinama poput prozora, zidova i ogledala. Ta kondenzacija može dovesti do rasta plijesni.

Ako već postoji izvor vlage, poput curenja, samo grijanje možda neće biti dovoljno da spriječi njezino nastajanje.

Plijesan može izazvati alergijske reakcije slične onima na pelud, uključujući kihanje, curenje nosa, crvenilo očiju i osip na koži.

Mogu se pojaviti i respiratorni problemi, poput kašlja, piskanja, kratkog daha i otežanog disanja.

U nekim slučajevima plijesan može povećati rizik od infekcija dišnih putova, uključujući aspergilozu.

Prema NHS-u, simptomi aspergiloze uključuju:

  • Kratkoću daha
  • Kašalj – moguće iskašljavanje krvi ili sluzi
  • Piskanje u prsima
  • Povišenu tjelesnu temperaturu
  • Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
  • Umor

Kako biste se riješili plijesni nakon uključivanja grijanja, otvarajte prozore kako bi topli, vlažni zrak izašao, a hladniji i suši ušao u prostor.

Odvlaživač zraka može pomoći u uklanjanju viška vlage iz zraka.

Redovito brišite prozore i prozorske klupčice suhom krpom kako biste uklonili kondenzaciju.

Za manje količine plijesni možete koristiti fungicidna sredstva za njezino uklanjanje.

Grijanje
suhi zrak
zdravlje