Godina spinova i neodgovorenih pitanja: Dina Dogan osporila Tomaševićevu sliku Zagreba
Photo: Igor Soban/PIXSELL Gostovanje zagrebačkog gradonačelnika u središnjem informativnom programu HRT-a, u kojem je 2025. godinu opisao kao prekretnicu obilježenu povijesno visokim ulaganjima i razvojnim iskorakom, izazvalo je oštru reakciju gradske zastupnice Dine Dogan, koja upozorava da se javnosti prezentiraju planovi umjesto realizacije, slogani umjesto provjerljivih činjenica i nagrade umjesto stvarnog stanja na terenu.
Kapitalna ulaganja na papiru i stvarnost na terenu
Već na početku osvrta Dogan ističe da se tijekom blagdana namjerno povukla iz javnosti, no da je na istupe gradonačelnika morala reagirati jer, kako kaže, obiluju rupama i spinovima. Posebno problematičnim smatra isticanje kapitalnih ulaganja bez jasnog razgraničenja između planiranih i stvarno realiziranih iznosa.
– Ta kapitalna ulaganja zvuče impresivno dok se ne postavi ključno pitanje govori li se o planovima ili o onome što je zaista napravljeno – naglasila je Dogan, dodajući da se u javnosti često uspoređuju nespojive kategorije kako bi se stvorio dojam spektakularnog rasta.
U tom kontekstu navodi niz primjera za koje tvrdi da pokazuju raskorak između prezentacija i stvarnosti. Kao simbol nefunkcionalnosti spominje Schlosserove stube koje još nisu u funkciji, stanje kolnika, fasada i pločnika, domove zdravlja, stadion u Kranjčevićevoj, ali i ponavljajuće prometne zahvate koji se, nakon kratkog razdoblja, ponovno otvaraju jer nisu dovršeni kako treba.
– Javnosti ne trebaju PPT-prezentacije, nego završeni projekti s jasnim rokovima koje se ne probija – poručila je.
Vrtići i škole kao politička statistika
Posebno se osvrnula na tvrdnju da je u mandatu izgrađeno 16 vrtića i 22 škole. Prema njezinim riječima, ključni problem nije gradnja sama po sebi, nego način na koji se projekti ubrajaju u statistiku.
– Je li riječ o novim objektima, dogradnjama, energetskim obnovama ili projektima započetima prije nekoliko mandata? Bez javno dostupne strukture i tablice projekata, brojke ostaju politički slogan – rekla je Dogan, dodajući da su, prema njezinim saznanjima, izgrađena tek dva nova vrtića, i to na projektima započetima u vrijeme Milana Bandića, dok se ostalo odnosi na prenamjene prostora mjesnih odbora i formiranje mješovitih skupina.
Kvaliteta života između priznanja i svakodnevice
Sličnu skepsu iskazuje i prema tvrdnji da je Zagreb proglašen gradom s najboljom kvalitetom života. Smatra da se radi o nagradi ograničenog domaćeg dosega te da se kvaliteta života ne mjeri priznanjima, nego svakodnevnim iskustvom građana.
– Kvaliteta života se mjeri prometom, dostupnošću vrtića i domova za starije, cijenama stanovanja i funkcioniranjem komunalnog sustava – istaknula je, navodeći zagađenje zraka, prometne gužve, nefunkcionalan javni prijevoz i problem otpada kao trajne probleme koje gradska vlast ignorira.
Promet bez strategije i stalna najava “uskoro”
Govoreći o prometu, Dogan priznaje da je svaki novi tramvaj dobrodošao, ali upozorava da prometna kriza nije posljedica manjka vozila, nego loše organizacije i neusklađenih projekata.
– Najave „uskoro” građani slušaju godinama dok stoje u kolonama – rekla je, podsjetivši i na, kako tvrdi, obmanjivanje javnosti oko rabljenih tramvaja te postavila pitanje koliko je metara nove tramvajske pruge izgrađeno i jesu li sustavi javnog prijevoza međusobno povezani.
Pametni semafori i nepametni zahvati
Otvaranje Centra za upravljanje prometom također smatra primjerom političkog marketinga bez stvarne strategije. Prema njezinim riječima, semaforizacija i pilot-projekti ne mogu nadomjestiti izostanak cjelovite prometne politike, a grad ne smije biti laboratorij za eksperimente.
– Semafor ne može riješiti urbanistički kaos – poručila je.
Otpad, improvizacija i čekanje bez plana
U području gospodarenja otpadom posebno problematizira tvrdnju da projekt Centra za gospodarenje otpadom ne kasni, iako još nema pozitivnu ocjenu studije utjecaja na okoliš.
– Projekt bez ključnog dokumenta teško se može nazvati projektom koji ide po planu – rekla je, dodajući da Zagreb godinama nema Plan gospodarenja otpadom te da građani žive s posljedicama improvizacija.
Ne štedi ni na tvrdnjama o poreznom rasterećenju i cijenama komunalnih usluga, koje naziva netočnima, navodeći da je odvoz otpada de facto skuplji zbog rjeđeg odvoza, dok su plave vrećice, prema njezinim riječima, postale simbol prevare.
Rekordni sport na papiru, problemi u praksi
Na kraju se osvrnula i na rekordna izdvajanja za sport, koja ocjenjuje još jednim velikim spinom.
– Visok iznos ne znači razvoj ako nema jasnih kriterija i kontrole – rekla je, upozorivši na loš položaj trenera, izostanak sporta u školama i ukidanje manifestacija koje su Zagreb pozicionirale na svjetskoj karti sportskih događanja.
Selektivne poruke i niz otvorenih afera
Zaključno, Dogan tvrdi da se selektivnim izjavama pokušava prikriti niz afera koje se, kako kaže, gomilaju iz dana u dan.
– Ne treba nikakav PR da se vidi kako grad stoji. Dovoljno je prošetati – poručila je.
