Nakon afera i degradacija zaposlenika, Zagreb uvodi sustav koji profilira građane i novinare?

Grad Zagreb naručio je digitalni sustav koji mora pratiti sve objave o radu gradske uprave, uključujući medijske sadržaje i komentare građana, uz obveznu dostavu izvješća tri puta dnevno. Vrijednost posla od 85 tisuća eura ne bi bila sporna da se ne radi o mehanizmu koji uvodi profiliranje autora i stalno skeniranje društvenih mreža, što je otvorilo najtežu raspravu dosad – čemu uopće služi alat koji funkcionira kao digitalni nadzor?

Sustav koji radi ono što Grad još uvijek ne radi

U trenutku kada Zagrebu i dalje nedostaju funkcionalna odvodnja, jasni rokovi za sanaciju Jakuševca i obnovljena infrastruktura, gradska uprava uvodi novi operativni prioritet: uvesti alat koji u realnom vremenu prati što građani, novinari i društvene mreže misle o gradonačelniku i gradskoj upravi. Sustav mora bilježiti objave svakih dvadesetak minuta, obrađivati radijske i televizijske priloge u roku od dva sata te izrađivati profil korisnika na osnovi njihovih objava.

Ovu vrstu nadzornog zahvata Grad do sada nije imao, niti je dosadašnja praksa bila slična. Prijašnji monitoring bio je spor, jednodnevni i komunikacijski, dok sadašnja dokumentacija otkriva prelazak na model dubinske analitike i kategorizacije korisnika. U taj prostor prvi se oglasio bivši zastupnik Renato Petek.

– Potencijalno je to opasno zbog toga što ovakva vrsta natječaja je pomalo bizarna – rekao je Petek, naglašavajući da je ranija praksa bila ograničena na pregled onoga što se dogodilo prethodnog dana.

– Ono što je ovdje, da ne kažem, neobično, je da se traži takva informacija tri puta dnevno i da se traži pregledavanje društvenih mreža i objava na njima – dodao je.

Kada nadzor postaje alat za odvraćanje

Petek upozorava i na iskustva gradova u Njemačkoj i Engleskoj, gdje su ovakvi sustavi imali efekt zastrašivanja. – Imamo primjere u nekoliko gradova i u Njemačkoj i u Engleskoj gdje su to neki političari koristili dijelom zastrašivanja. Jer onda neće tako više, kada ovo izađe u javnost, ljudi pisati i tagirati grad – rekao je Petek.

Poseban problem vidi u mogućnosti da se prikupljeni podaci koriste u upravnim postupcima protiv građana koji traže informacije, podsjećajući na slučajeve u kojima je Grad Zagreb tužio one koji su tražili dokumente.

– Nadam se da to neće biti podloga možda da grad ide s tužbama prema nekim ljudima – poručio je Petek.

Alat za represiju nad gradskim zaposlenicima

U pozadini ove rasprave otvara se i pitanje povjerenja, osobito nakon što je u aferi Hipodrom USKOK teretio pojedine dužnosnike da su degradirali zaposlenike koji su svjedočili protiv vodstva.

Takav obrazac odmazde unutar sustava stvara razumljivu bojazan da bi digitalni nadzor društvenih mreža, koji profilira autore i prati njihove objave u gotovo stvarnom vremenu, mogao postati prelagan alat za ponavljanje sličnih praksi prema zaposlenicima u gradskim ustanovama.

Jer ako je represija već jednom primijenjena prema onima koji su progovorili, logično je pitanje kako će se novi sustav koristiti kada omogući uvid u digitalne tragove stotina ljudi koji rade u gradskom sustavu.

Dogan: Grad bez tramvaja i odvodnje uvodi digitalni Veliki Brat

Najizravniju reakciju dala je zastupnica Dina Dogan. U trenutku kada se Zagreb nosi s infrastrukturnim zaostacima, njen komentar ide u samu srž političkog paradoksa.

– Ako je istina da gradska uprava Grad Zagreb uvodi digitalni sustav za praćenje građana, objava i medija, onda je jedini logičan zaključak da je gradonačelnik puknuo od paranoje. Jer tko treba takav nadzor? Onaj tko se više boji vlastitih građana nego stvarnih problema grada – rekla je Dogan.

Upozorila je da, dok komunalni sustav posrće, gradska uprava ulaže u sofisticirani nadzor digitalnog prostora. – Zagreb nema obnovljenu infrastrukturu, nema riješenu odvodnju, nema riješenu katastrofu na Jakuševcu, nema tramvaje, nema održavani vozni park ZET-a, ali zato ima digitalni Veliki Brat koji prati što ljudi pišu na internetu – rekla je.

Potom dodaje niz komunalno-političkih kontradikcija. – Umjesto da popravi cestu – popravlja vlastiti imidž. Umjesto da sanira Jakuševec – skenira Facebook. Umjesto da riješi proračunski minus – ručno lijepi screenshotove statusa – navela je Dogan.

Točka prijepora: Gdje Zagreb prelazi prag Cambridge Analytice

U cijelu raspravu ulazi i usporedba s Cambridge Analyticom – jednom od najpoznatijih globalnih afera digitalnog nadzora. Iako zagrebački sustav nema element nezakonitog prikupljanja privatnih podataka, niti razvija psihometrijske modele birača, postoje tri točke preklapanja koje oporba prepoznaje kao politički alarm.

Prva je činjenica da sustav uvodi profiliranje autora, što znači da analizira korisnike prema sadržaju, temama i učestalosti objava. Druga je mapiranje digitalnih zajednica, jer sustav skenira reakcije i sentiment građana na različite gradske teme. Treća je potencijal uporabe podataka u političkom kontekstu, što je i Petek naznačio kada je podsjetio na ranije gradske sporove s građanima koji su tražili dokumente.

Cambridge Analytica koristila je takve tehnike kako bi oblikovala političko ponašanje. Zagreb ih formalno koristi za informiranje gradske uprave, ali logika je ista: analiza ponašanja i trendova kako bi se predvidjele i kontrolirale reakcije građana.

Rasprava koja se neće moći zaustaviti

Dogan je u završnom dijelu svoje izjave upozorila da je riječ o ideološkoj kontradikciji vlasti koja je došla na platformi aktivizma. – Vlast koja je došla na temeljima aktivizma i građanskih prava sada uvodi mehanizme nadzora koji podsjećaju na najgore prakse koje su sami nekoć kritizirali. Ako gradonačelnik treba softver da mu kaže što građani misle, onda je stvar otišla predaleko – zaključila je.

Ovaj sustav nadzora zato neće ostati tehničko pitanje. Bit će to politička tema koja će trajati sve dok se ne razjasni tko će upravljati podacima, kako će se oni koristiti i gdje je granica između javnog interesa i političke kontrole digitalnog prostora.